foto1
foto1
foto1
foto1
foto1
DOBRO DOŠLI NA RIBIČKI PORTAL !

topfishing
Trgovina ribolovnim priborom
+385(0) 1 5531477

FCZ-plan 2017.

4. MJESEC - Klupsko natjecanje na Čabranci
5. MJESEC - USF Krapina 2017
5. MJESEC - Izložba fotografija - Zabok
8. MJESEC - Spin cup povodom Dana domovinske zahvalnosti - Knin
9. MJESEC - 10. godišnjica udruge

VRIJEME DANAS

vrijeme1

BROJ POSJETA

Sveukupno308370

mozirje
Prijateljska RD iz Slovenije

logo FishFun

RIBOLOV U KUPSKOJ DOLINI
NA RIJECI KUPI,KUPICI I CURKU
gorjan3

IZNAJMLJIVANJE APARTMANA
MOGUĆNOST RIBOLOVA SA VODIČEM
www.croatia-flyfishing.com
mob. +385(0) 99 741 4418

logocitypark

01112017 

Predivno biće morskih dubina, hobotnica je stoljećima prisutna u svim značajnijim pričama. Poprilično mistična, gracioznih pokreta, urnebesno znatiželjna i inteligentna. Da, hobotnica će u kratkom vremenu shvatiti kako se domoći omiljenog joj jela, slasnog raka i bez problema odvrnuti poklopac tegle iz koje je on prestravljeno gleda te ga s jednim od svojih osam krakova prinjeti kljovama. Za razliku od lignji, hobotnice nisu agresivne, a na Jamajci ih zovu i ”morske mačke” zbog usporedbe temperamenta s kućnim ljubimcima.

Hobotnica je mekušac iz razreda glavonožaca. Ima osam krakova s kojima može dostići duljinu do 3 m. Hobotnicu je moguće naći na pjeskovito-kamenitom dnu. U pitanju je svaštojed na čijem se jelovniku nalaze ljuskari, školjke, uginule ribe ali je primjećeno da pribjegava i kanibalizmu u godinama kada je more manje darežljivo.
Mnogima je nepoznata činjenica da hobotnica svoj plijen ubija otrovom koji luče žlijezde koje se nalaze kod njenih usta. Iako može da dostigne i preko 1,4 metara u dužinu i 15 kg težine, hobotnica ima brojne neprijatelje protiv kojih se brani prvenstveno svojom fascinantnom mogučnošću mimikrije kao i mastilom koje ispušta kada se osjeća ugroženom, a koje je također toksično.
Također je utvrđeno da je hobotnica veoma inteligentna životinja. Po nekim istraživanjima čak inteligentnija i od pasa. Period razmnožavanja ovog glavonošca su proljeće i ljeto.
Nakon što ženka položi između 150.000 – 400.000 jajašaca, konstantno brine o njima braneći ih od grabežljivaca osiguravajući stalnu cirkulaciju vode oko ikre radi tzv. „aerizacije“ jajašaca.
Cijeli taj postupak tj. briga oko budućeg potomstva toliko iscrpi ženku da obično ugiba nakon što se iz ikre izlegne mlađ koja početak svog života provede kao plankton, nošen morskim strujama.
Životni vijek hobotnice je relativno kratak tako da rijetko poživi duže od 24 mjeseca. Takvi primjerci su nažalost sve rjeđi jer je kao i većina drugih jestivih vrsta mekušaca iz Jadranskog mora, hobotnica postaje prizor koji sve rjeđe viđamo, a posebno tako veliki primjerci.

Mužjaka se od ženke razlikuje po nešto većim prianjalkama. Zato ukoliko već ne možete da odolite lovačkom porivu dajte barem priliku nedoraslim primjercima (od svega par stotina grama) da požive dovoljno dugo i obave svoj reproduktivni ciklus.Također, ukoliko želite da i sljedećih godina ulovite neku hobotnicu, ne dirajte ženku koja leži na jajima jer je tu već u pitanju pravo silovanje mora. Opravdanja za takvo ponašanje nema, a posebno ne logika “Ako je ja ne budem ulovio, neko će je drugi”.
Hobotnica je važan stanovnik morskog dna gdje živi na stjenovitim obalama i većinu vremena provodi u rupama ili raspuklinama stijena u plitkoj vodi.
Katkad krakovima prenosi kamenje i gradi neku vrstu "utvrde" na morskom dnu. Hobotnica se kreče plivajući ili pužući po dnu na vrhovima krakova, a pri bijegu se kreče unatrag.
Po mogućnosti se povlači uvijek u isto sklonište. Sklonište se prepoznaje po uredno naslaganom većem i manjem kamenju ispred rupe.

Hobotnica je gazda među glavonošcima

Gazda među glavonošcima je opaki lovac na dnu mora. Proždire ribe, rakove, ali i sve ostale organizme. Interesantna lovina mnogih sportskih ribolovaca, ali i nautičara. U pravilu svima je na pameti ista misao, kako uloviti i zatim pojesti hobotnicu kao ukusan zalogaj.
Hobotnica je jedna od rijetkih zimskih lovina koja ostaje u priobalju. Taj nekima simpatični, a nekima odvratni glavonožac, pravi je kameleon među morskim organizmima. Nevjerojatna je sposobnost mimikrije kojom se hobotnica služi kako bi se obranila od prirodnih neprijatelja ili prišuljala plijenu. U tili čas promijeni boju ili oblik što podvodnim ribolovcima ponekad zna zadavati pravu muku. No, kako je sada more vrlo hladno, samo se najodvažniji prepuštaju čarima podvodnoga ribolova puškom ili ostima na hobotnicu. Sad je vrijeme drugih ribolovnih alata kojima se u travnju i svibnju uspješno može loviti iz čamca ali i s obale. Od tehnike panulanja, pa sve do stacionarnoga ribolova štapovima položenima na senzor, lov hobotnica predstavlja podjednak izazov sportskim ribolovcima kao hvalevrijedan ulov, ali i kao kulinarski specijalitet. Ruku na srce, nitko je ne lovi da uživa u ljepoti ovog glavonošca dok mu krakovima plazi po cijelom tijelu, nego da ju stavi pod peku ispod koje se širi božanstven miris. A da bi završila ispod peke ipak je treba naći i uloviti.

Temperatura vode općenito

Temperatura mora je veoma bitna za lov hobotnice. Hobotnica ne voli jako hladno, ali ni jako toplo more. Također i izbjegava i direktan „pogled“ na sunce. Kada je temperatura mora do 12 °C ne treba baš očekivati hobotnicu u samom plićaku, jer još se u to vrijeme nalazi u dubljim i toplijim vodama na temperaturi od 14°C. upravo je ta temperatura mora kada možemo očekivati da se hobotnica vraća iz dubina. Također, kada je temperatura veća u plićaku od 22°C hobotnica se povlači u dublje vode. Hobotnica ne voli ni područja koja su okrenuta ili se nalaze na udaru vjetra (juga,bure).

Tereni i navike

Iako u lov najčešće izlazi tek s dolaskom noći, može se loviti i tijekom dana. Oblačno vrijeme, mutno, prevrnuto more poslije jakoga juga, jutarnji i večernji sati te sama noć najbolje su vrijeme za lov na hobotnicu. Po suncu ćete uspjeti naći pokoju, ali na većoj dubini ili pod stranom koja se nalazi u sjeni jer nije ljubitelj jake svjetlosti. Najveći dio svoga života provodi u zaklonu, kakvoj rupi ili procjepu među stijenama. Voli svakojake zaklone, pa tako ne bježi niti od odbačenih guma ili staklenih i metalnih posuda u koje se zavlači i obitava. Voli hridinasta dna prošarana poljima pijeska te je tu najviše treba i tražiti, mada ne treba zanemariti ni duge pješčane ravnice prošarane travom i kamenim oblucima. Tamo ih ima manje, ali ju je lakše naći zbog manjeg broja zaklona. Hobotnica živi i na dubinama od preko sto metara, ali je ponekad možemo naći već uz samu obalu u plićaku do koljena. Ipak, najčešće se lovi na dubini od pet do deset metara. Lovi se uz obalni pojas uz koji se najčešće i zadržava, jer pruža obilje hrane poput manjih riba, školjaka i rakova. Rakovi poput običnoga kosmača-žbirca ili grancigule su joj prava poslastica kojoj ne može odoljeti, pa se najčešće i koriste kao mamac, bilo da su umjetni ili pravi.
 
Hobotnica oko svog skrovišta skuplja odbačene ljušture školjaka, oklope rakova i bijele oblutke raznih veličina. Zahvaljujući tim pokazateljima vrlo se lako nalazi. Poznato je da je hobotnica vrlo inteligentna i radoznala životinja koju interesiraju stvari jarkih boja. Skosavicu ostavljenu na dnu pri lignjolovu ili kakav drugi sličan predmet, hobotnica će pokupiti i ponijeti u svoju rupu. Prema početku proljeća masovno se počinju skupljati u priobalnom pojasu gdje dolaze položiti jaja i tada se mogu uloviti najkrupniji primjerci.
 

Pribor i ribolov

Lovili iz čamca ili s obale, pribor za lov hobotnica mora biti vrlo jak i robustan. Kada je jednom zakvačite i počnete vući, širenjem krakova i njihovim primanjem za stijene svojim snažnim pipcima teško ćete je odvojiti od dna. Zato se za lagano panulanje koriste najloni debljine i preko dva-tri milimetra! Tako debeli najlon veže se za sanjke koje su izrađene tako da s gornje strane sadrže dvije ili više velikih zavinutih kuka koje služe za kvačenje hobotnice. S donje strane se nalazi ugrađeno olovo, a s gornje je ispred kuka stavljena tanka šipka na koju se, kao na zihericu može staviti i učvrstiti mamac. To su najčešće razne vrste umjetnih rakova u svim veličinama i jarkim bojama. Najbolje prolaze jarko crvene kombinacije. Ako ste dovoljno vješti za noćno skakutanje po stijenama, možete uloviti živoga kosmača i njega staviti na sanjke. Pri montiranju raka, pravoga ili umjetnoga, obratite pažnju na položaj. Rak se uvijek kreće prema nazad ili u stranu te ga tako treba i okrenuti, da kliještama gleda prema kukama. Prvih dva- tri metra najlona uz sanjke mogu biti i deblji od osnovnoga kako bi se što manje habao pri prolasku uz oštro stijenje uz koje se najčešće i panula. Vozite se što sporije, puževom brzinom, tako da sanjke stalno budu u dodiru s dnom i da lagano lupkaju po dnu. Na svaki veći otpor snažno zategnite jer se hobotnica prima svim krakovima za sanjke i teško ju je odmah zakvačiti. Često drži samo raka i pod samom površinom se pusti. Zato je uz sebe dobro imati kuku kojom se najlakše zakvači i izvadi na suho. Jednom zakvačenu polako i jednolično vucite prema sebi. Ako slučaj-no i otpadne, zapamtite smjer u kojem je otišla i prođite barkom još jednom, jer će se hobotnica ponovno dati u potjeru za rakom. 
Preporuča se korištenje rukavica, jer se često dogodi da umjesto hobotnice neko vrijeme zamarate kakvu stijenu, a najlon vam se ureže u ruke. Te lagane posjekotine znaju biti vrlo bolne kad se ruke natope morem.

Još o panuli

Za panulanje po dnu s skijama koriste se pel debljine minimalno dva milimetra. Razlog je što se pel vuče po dnu,preko kamenja,a i hobotnica se zna uhvatiti s krakovima za dno...
Tako debeli najlon veže se za sanjke S gornje strane ispod kuka se stavi umjetni ili živ rak. Može poslužiti i kosmač. Prvih dva do tri metra od sanjki možemo staviti i deblji najlon od osnovnoga kako bi se što manje habao pri prelasku po dnu. Brzina kojom se krećete u barci je veoma bitna. Trebate se kretati puževom brzinom. Još jedan uvjet je jako bitan. Ljeti,hobotnica ne voli mjesta koja su izložena suncu i ona ide u hlad. Sakrije se ispod kamena ili je na onoj strani otoka koji je u sjeni. Zimi je sasvim druga priča.


S obale

 

Često možete vidjeti kako se u predvečerje uz kraj šeće kakva bakica s komadićem špage i crvenom krpicom koju baca u more i lagano vuče prema sebi. Lovi hobotnice. Tako i vi možete pokušati sa svojom inačicom. Hoće li to biti rak sa sanjkama kojega ćete lagano vući uz mol ili riba zavezana na špagu koju ćete provlačiti uz grote na lukobranu - stvar je osobnoga izbora. 
Loveći brancine često nam se dogodilo da zategnemo na griz i izvučemo koju manju hobotnicu, dok su nam velike redovito otpadale. Čuo sam od poznanika da je na taj način probao loviti isključivo hobotnice i izvadio ih je znatan broj. Probajte i vi, "nasanjkati" koju hobotnicu! Toliko je ukusna napravljena ispod peke da se svaki trud isplati.

 

Marijan Jambrešić

 

izvor: internet

Predivno biće morskih dubina, hobotnica je stoljećima prisutna u svim značajnijim pričama. Poprilično mistična, gracioznih pokreta, urnebesno znatiželjna i inteligentna. Da, hobotnica će u kratkom vremenu shvatiti kako se domoći omiljenog joj jela, slasnog raka i bez problema odvrnuti poklopac tegle iz koje je on prestravljeno gleda te ga s jednim od svojih osam krakova prinjeti kljovama. Za razliku od lignji, hobotnice nisu agresivne, a na Jamajci ih zovu i ”morske mačke” zbog usporedbe temperamenta s kućnim ljubimcima.
Hobotnica je mekušac iz razreda glavonožaca. Ima osam krakova s kojima može dostići duljinu do 3 m. Hobotnicu je moguće naći na pjeskovito-kamenitom dnu. U pitanju je svaštojed na čijem se jelovniku nalaze ljuskari, školjke, uginule ribe ali je primjećeno da pribjegava i kanibalizmu u godinama kada je more manje darežljivo.
Mnogima je nepoznata činjenica da hobotnica svoj plijen ubija otrovom koji luče žlijezde koje se nalaze kod njenih usta. Iako može da dostigne i preko 1,4 metara u dužinu i 15 kg težine, hobotnica ima brojne neprijatelje protiv kojih se brani prvenstveno svojom fascinantnom mogučnošću mimikrije kao i mastilom koje ispušta kada se osjeća ugroženom, a koje je također toksično.
Također je utvrđeno da je hobotnica veoma inteligentna životinja. Po nekim istraživanjima čak inteligentnija i od pasa. Period razmnožavanja ovog glavonošca su proljeće i ljeto.
Nakon što ženka položi između 150.000 – 400.000 jajašaca, konstantno brine o njima braneći ih od grabežljivaca osiguravajući stalnu cirkulaciju vode oko ikre radi tzv. „aerizacije“ jajašaca.
Cijeli taj postupak tj. briga oko budućeg potomstva toliko iscrpi ženku da obično ugiba nakon što se iz ikre izlegne mlađ koja početak svog života provede kao plankton, nošen morskim strujama.
Životni vijek hobotnice je relativno kratak tako da rijetko poživi duže od 24 mjeseca. Takvi primjerci su nažalost sve rjeđi jer je kao i većina drugih jestivih vrsta mekušaca iz Jadranskog mora, hobotnica postaje prizor koji sve rjeđe viđamo, a posebno tako veliki primjerci.
Mužjaka se od ženke razlikuje po nešto većim prianjalkama. Zato ukoliko već ne možete da odolite lovačkom porivu dajte barem priliku nedoraslim primjercima (od svega par stotina grama) da požive dovoljno dugo i obave svoj reproduktivni ciklus.Također, ukoliko želite da i sljedećih godina ulovite neku hobotnicu, ne dirajte ženku koja leži na jajima jer je tu već u pitanju pravo silovanje mora. Opravdanja za takvo ponašanje nema, a posebno ne logika “Ako je ja ne budem ulovio, neko će je drugi”.
Hobotnica je važan stanovnik morskog dna gdje živi na stjenovitim obalama i većinu vremena provodi u rupama ili raspuklinama stijena u plitkoj vodi.
Katkad krakovima prenosi kamenje i gradi neku vrstu "utvrde" na morskom dnu. Hobotnica se kreče plivajući ili pužući po dnu na vrhovima krakova, a pri bijegu se kreče unatrag.
Po mogućnosti se povlači uvijek u isto sklonište. Sklonište se prepoznaje po uredno naslaganom većem i manjem kamenju ispred rupe.

Hobotnica je gazda među glavonošcima.

Gazda među glavonošcima je opaki lovac na dnu mora. Proždire ribe, rakove, ali i sve ostale organizme. Interesantna lovina mnogih sportskih ribolovaca, ali i nautičara. U pravilu svima je na pameti ista misao, kako uloviti i zatim pojesti hobotnicu kao ukusan zalogaj.
Hobotnica je jedna od rijetkih zimskih lovina koja ostaje u priobalju. Taj nekima simpatični, a nekima odvratni glavonožac, pravi je kameleon među morskim organizmima. Nevjerojatna je sposobnost mimikrije kojom se hobotnica služi kako bi se obranila od prirodnih neprijatelja ili prišuljala plijenu. U tili čas promijeni boju ili oblik što podvodnim ribolovcima ponekad zna zadavati pravu muku. No, kako je sada more vrlo hladno, samo se najodvažniji prepuštaju čarima podvodnoga ribolova puškom ili ostima na hobotnicu. Sad je vrijeme drugih ribolovnih alata kojima se u travnju i svibnju uspješno može loviti iz čamca ali i s obale. Od tehnike panulanja, pa sve do stacionarnoga ribolova štapovima položenima na senzor, lov hobotnica predstavlja podjednak izazov sportskim ribolovcima kao hvalevrijedan ulov, ali i kao kulinarski specijalitet. Ruku na srce, nitko je ne lovi da uživa u ljepoti ovog glavonošca dok mu krakovima plazi po cijelom tijelu, nego da ju stavi pod peku ispod koje se širi božanstven miris. A da bi završila ispod peke ipak je treba naći i uloviti.

Temperatura vode općenito.

Temperatura mora je veoma bitna za lov hobotnice. Hobotnica ne voli jako hladno, ali ni jako toplo more. Također i izbjegava i direktan „pogled“ na sunce. Kada je temperatura mora do 12 °C ne treba baš očekivati hobotnicu u samom plićaku, jer još se u to vrijeme nalazi u dubljim i toplijim vodama na temperaturi od 14°C. upravo je ta temperatura mora kada možemo očekivati da se hobotnica vraća iz dubina. Također, kada je temperatura veća u plićaku od 22°C hobotnica se povlači u dublje vode. Hobotnica ne voli ni područja koja su okrenuta ili se nalaze na udaru vjetra (juga,bure).

Tereni i navike.

Iako u lov najčešće izlazi tek s dolaskom noći, može se loviti i tijekom dana. Oblačno vrijeme, mutno, prevrnuto more poslije jakoga juga, jutarnji i večernji sati te sama noć najbolje su vrijeme za lov na hobotnicu. Po suncu ćete uspjeti naći pokoju, ali na većoj dubini ili pod stranom koja se nalazi u sjeni jer nije ljubitelj jake svjetlosti. Najveći dio svoga života provodi u zaklonu, kakvoj rupi ili procjepu među stijenama. Voli svakojake zaklone, pa tako ne bježi niti od odbačenih guma ili staklenih i metalnih posuda u koje se zavlači i obitava. Voli hridinasta dna prošarana poljima pijeska te je tu najviše treba i tražiti, mada ne treba zanemariti ni duge pješčane ravnice prošarane travom i kamenim oblucima. Tamo ih ima manje, ali ju je lakše naći zbog manjeg broja zaklona. Hobotnica živi i na dubinama od preko sto metara, ali je ponekad možemo naći već uz samu obalu u plićaku do koljena. Ipak, najčešće se lovi na dubini od pet do deset metara. Lovi se uz obalni pojas uz koji se najčešće i zadržava, jer pruža obilje hrane poput manjih riba, školjaka i rakova. Rakovi poput običnoga kosmača-žbirca ili grancigule su joj prava poslastica kojoj ne može odoljeti, pa se najčešće i koriste kao mamac, bilo da su umjetni ili pravi. 
Hobotnica oko svog skrovišta skuplja odbačene ljušture školjaka, oklope rakova i bijele oblutke raznih veličina. Zahvaljujući tim pokazateljima vrlo se lako nalazi. Poznato je da je hobotnica vrlo inteligentna i radoznala životinja koju interesiraju stvari jarkih boja. Skosavicu ostavljenu na dnu pri lignjolovu ili kakav drugi sličan predmet, hobotnica će pokupiti i ponijeti u svoju rupu. Prema početku proljeća masovno se počinju skupljati u priobalnom pojasu gdje dolaze položiti jaja i tada se mogu uloviti najkrupniji primjerci. 

Pribor i ribolov

Lovili iz čamca ili s obale, pribor za lov hobotnica mora biti vrlo jak i robustan. Kada je jednom zakvačite i počnete vući, širenjem krakova i njihovim primanjem za stijene svojim snažnim pipcima teško ćete je odvojiti od dna. Zato se za lagano panulanje koriste najloni debljine i preko dva-tri milimetra! Tako debeli najlon veže se za sanjke koje su izrađene tako da s gornje strane sadrže dvije ili više velikih zavinutih kuka koje služe za kvačenje hobotnice. S donje strane se nalazi ugrađeno olovo, a s gornje je ispred kuka stavljena tanka šipka na koju se, kao na zihericu može staviti i učvrstiti mamac. To su najčešće razne vrste umjetnih rakova u svim veličinama i jarkim bojama. Najbolje prolaze jarko crvene kombinacije. Ako ste dovoljno vješti za noćno skakutanje po stijenama, možete uloviti živoga kosmača i njega staviti na sanjke. Pri montiranju raka, pravoga ili umjetnoga, obratite pažnju na položaj. Rak se uvijek kreće prema nazad ili u stranu te ga tako treba i okrenuti, da kliještama gleda prema kukama. Prvih dva- tri metra najlona uz sanjke mogu biti i deblji od osnovnoga kako bi se što manje habao pri prolasku uz oštro stijenje uz koje se najčešće i panula. Vozite se što sporije, puževom brzinom, tako da sanjke stalno budu u dodiru s dnom i da lagano lupkaju po dnu. Na svaki veći otpor snažno zategnite jer se hobotnica prima svim krakovima za sanjke i teško ju je odmah zakvačiti. Često drži samo raka i pod samom površinom se pusti. Zato je uz sebe dobro imati kuku kojom se najlakše zakvači i izvadi na suho. Jednom zakvačenu polako i jednolično vucite prema sebi. Ako slučaj-no i otpadne, zapamtite smjer u kojem je otišla i prođite barkom još jednom, jer će se hobotnica ponovno dati u potjeru za rakom. 
Preporuča se korištenje rukavica, jer se često dogodi da umjesto hobotnice neko vrijeme zamarate kakvu stijenu, a najlon vam se ureže u ruke. Te lagane posjekotine znaju biti vrlo bolne kad se ruke natope morem.

Još o panuli

Za panulanje  po dnu s skijama koriste se pel debljine minimalno dva milimetra. Razlog je što se pel vuče po dnu,preko kamenja,a i hobotnica se zna uhvatiti s krakovima za dno...
Tako debeli najlon veže se za sanjke S gornje strane ispod kuka se stavi umjetni ili živ rak. Može poslužiti i kosmač. Prvih dva do tri metra od sanjki možemo staviti i deblji najlon od osnovnoga kako bi se što manje habao pri prelasku po dnu. Brzina kojom se krećete u barci je veoma bitna. Trebate se kretati puževom brzinom. Još jedan uvjet je jako bitan. Ljeti,hobotnica ne voli mjesta koja su izložena suncu i ona ide u hlad. Sakrije se ispod kamena ili je na onoj strani otoka koji je u sjeni. Zimi je sasvim druga priča.

S obale

Često možete vidjeti kako se u predvečerje uz kraj šeće kakva bakica s komadićem špage i crvenom krpicom koju baca u more i lagano vuče prema sebi. Lovi hobotnice. Tako i vi možete pokušati sa svojom inačicom. Hoće li to biti rak sa sanjkama kojega ćete lagano vući uz mol ili riba zavezana na špagu koju ćete provlačiti uz grote na lukobranu - stvar je osobnoga izbora. 
Loveći brancine često nam se dogodilo da zategnemo na griz i izvučemo koju manju hobotnicu, dok su nam velike redovito otpadale. Čuo sam od poznanika da je na taj način probao loviti isključivo hobotnice i izvadio ih je znatan broj. Probajte i vi, "nasanjkati" koju hobotnicu! Toliko je ukusna napravljena ispod peke da se svaki trud isplati.

VIŠE ČLANAKA

ZAVRŠILA PIKEMASTERS LIGA 2017.

U Pike Masters  ligi 2017 pobjedu je relativno sigurno  sa 9 negativnih bodova i 16,45 kg ukupnom težinom štuka kroz tri kola  odnio Savage Gear team (Šnajdar /Dalien) koji su usprkos slabijem nastupu na Orešju zadržali prvo mjesto koje su držali od samog početka lige.
Na drugo mjesto se probio Savar team iz ...

Opširnije.....

5. KUP GORANSKE MAMARE

Na jezeru Mrzla vodica u blizini mjesta Lokve održan je peti po redu „Kup Goranske Mamare“, natjecanje u spin ribolovu iz čamaca. Sudjelovalo je 15 ekipa iz kontinentalnog dijela Hrvatske. Po toplom i sunčanom danu riba je radila solidno, ambijent fantastičan, rekao bi prava jesenska idila. Ulove ostvaruje 11 ekipa, a sveukupno ...

Opširnije.....

RD BLED - SAVA BOHINJKA

Sava Bohinjka je rijeka koja se nalazi na sjeverozapadu susjedne nam Slovenije. Njen izvor je praktično na Triglavu. Sa Triglavskih jezera voda se ulijeva preko vodopada Savica (60 m visok) u potok Savicu koji pak ulazi u Bohinjsko jezero. Iz Bohinjskog jezera istječe rječica Jezernica koja se samo nakon sto metara spaja sa ...

Opširnije.....

6. IZLOŽBA FOTOGRAFIJA FISHING CLUBA ZAGORJE

U sklopu svibanjskih svečanosti grada Zaboka, a u periodu od 29.05. pa sve do 27.06.2017.g u galeriji gradske knjižnice „Ksaver Šandor Gjalski“ u Zaboku održana je 6. po redu izložba ribičkih fotografija, kao i ribljih skulptura tzv. „fish carvinga“ od strane ribičke udruge Fishing Club Zagorje. Izložba je zamišljena kao ...

Opširnije.....

URBAN STREET FISHING KRAPINA 2017

Na rijeci Krapinici, a kroz sami centar grada Krapine održan je 5. Urban street fishing pod nazivom USF KRAPINA 2017 – Memorijal Zdravko Demirović Zagi. Sve popularnije kod nas Hrvata ribolovno natjecanje i ove godine okupilo je 15 ribiča iz kontinentalne Hrvatske kako bi svojim vještinama pokazali i ukazali da postoji i ta ...

Opširnije.....

9. KLUPSKO NATJECANJE NA ČABRANCI

Tradicionalno i ove godine jubilarno 10. druženje članova Fishing Cluba Zagorje održano je na rijeci  Čabranci u mjestu Plešce, a ujedno i deveto klupsko natjecanje za popularni „fish carving“ pastrve. Kao i svake godine naš domaćin je ŠRU ČABRANKA iz Čabra, pa je to i prilika za obostrano druženje članova. Vrijeme smo ...

Opširnije.....

RADEŠČICA - GACKA U MALOM

Evo prođe i ta zima, doduše ne kalendarski, ali taman toliko da se krene u novu pastrvsku sezonu. Osobno kasnim desetak dana, ali splet okolnosti i mehanički dio mojeg tijela ( koljeno) nije mi ove godine dopustio da to bude baš 01.03., no ne bunim se. Čovjek ponekad mora biti i sa malim stvarima zadovoljan, a ja sam upravo u ...

Opširnije.....

ZIMSKI VIKEND NA KUPI

Mladica je najveći predstavnik salmonidnih voda u Hrvatskoj i ribolov mladice je jedna od najzahtijevnijih disciplina varaličarenja. To je riba „od tisuću zabačaja“. Tako bar govore iskusni ribolovci na tu kraljicu salmonidnih voda. Karakteristično stanište mladice je bistra, hladna voda sa kamenitim i šljunkovitim dnom, sa ...

Opširnije.....

FISHING IN SLOVENIA 2016.

Treće po redu online izdanje fly & spin ribolova u susjednoj nam Sloveniji. U glavnoj ulozi naš prijatelj iz Slovenije gosp. Andrej Šoštarič, veliki zaljubljenik u mušičarenje i njegov Hrvatski kolega član Fishing Cluba Zagorje gosp. Kovačićek Siniša, te zajednički prijatelji. Da bi ovo online izdanje bilo objavljeno, u ime ...

Opširnije.....

BOŽIČKOVO NA MEŽI

Unazad već dugi niz godina KOROŠKA RIBIŠKA DRUŽINA iz Dravograda (Muharska sekcija Osa) organizira krajem kalendarske godine prigodno Božično mušičarsko natjecanje na rijeci Meži u Dravogradu. Pozvani su svi ribiči mušičari dobre volje, pa smo se tako odlučili i nas trojica iz Hrvatske da ove godine budemo gosti na tom ...

Opširnije.....

 

"Ribolov dosiže novi viši stupanj kad ribolovac provede cijeli dan na rijeci ili jezeru loveći ribu i vračajući je neozlijeđenu nazad u vodu, te se vrati kući praznih ruku.Takav ribolovac ne uzima trofeje kako bi ih pokazao svojim prijateljima kao dokaz svoje vještine,nego pronalazi zadovoljstvo u ugodno provedenim trenucima u okolišu koji voli.On je lovio ribu iz sporta,a ne zbog razmetanja"

IZRADA I MONTAŽA ŽLIČASTIH VARALICA
TEL/FAX 047 416 269
MOB 098 649 153 

spinnka-logo-lg1

spineri-logo

kostevclogohr


Online HR trgovina ribolovnim priborom tvrtke Pontoon 21

 

logo-web-b

carpistakutak
Trgovina ribolovnim priborom
+385(0) 1 6272 666

croatiaosiguranjezaboklogo

Gacka

Čabranka

Savinja kod Mozirja

Mostly cloudy

6°C

Zabok

Mostly cloudy
Humidity: 83%
Wind: SW at 22.53 km/h
Friday
Mostly cloudy
5°C / 14°C
Saturday
Rain
6°C / 14°C
Sunday
Showers
1°C / 9°C
Monday
Sunny
-2°C / 5°C
Tuesday
Mostly cloudy
-1°C / 5°C
Wednesday
Rain
1°C / 6°C
Thursday
Mostly cloudy
0°C / 4°C

Koristimo kolačiće

Kolačiće (eng. cookies) koristimo kako bismo Vam pružili što bolje korisničko iskustvo, prikaz sustava navigacije, funkcionalnosti upravljanja i sl...
Nastavkom korištenja stranica slažete se da možemo postavljati ove vrste kolačića na vašem uređaju/računalu.

 

U REDU IZBRIŠI KOLAČIĆE