RIBOLOV U KUPSKOJ DOLINI

Unatrag već par godina želim napisati neki članak o ribolovu u Kupskoj dolini. Nikako da se primim toga posla, no pošto sam već četvrtu godinu zaredom član ŠRU „GORAN“ Brod na Kupi mislim da je došlo vrijeme i da Vas upoznam sa ovim ribolovno-mušičarskim rajem. Kupska dolina je po meni najbolja mušičarska destinacija u Hrvatskoj i koju svaki ribič muharoš mora obavezno posjetiti…….

Unatrag već par godina želim napisati neki članak o ribolovu u Kupskoj dolini. Nikako da se primim toga posla, no pošto sam već četvrtu godinu zaredom član ŠRU „GORAN“ Brod na Kupi mislim da je došlo vrijeme i da Vas upoznam sa ovim ribolovno-mušičarskim rajem. Kupska dolina je po meni najbolja mušičarska destinacija u Hrvatskoj i koju svaki ribič muharoš mora obavezno posjetiti.
Prvo što će Vam se dogoditi kad dođete ujutro u Brod na Kupi ćete pomisliti da je vrijeme stalo! No kad sjednete sa kolegama na prvu jutarnju kavicu tu i tamo se netko pojavi, ali svatko ima taj dan svoju ulogu i zna zašto je baš u Kupskoj dolini. Osim nas ribiča vidjet ćete planinare, raftingaše, trekere, kupače, kajakaše, gljivare, obične šetače turiste, bajkere i tko zna još koga u svojoj misiji. I vjerujte da nitko nije pogriješio što dolazi u Kupsku dolinu jer to je zaista mjesto za opuštanje, mjesto koje definitivno rješava depresiju i stres! Svake godine si priuštim u više navrata ribolov na vodama kojim gospodari ŠRU“GORAN“ u kojoj sam i sam član. Zadnji je bio sredinom sedmog mjeseca. Ciljana riba lipljan kojeg u Kupskoj dolini ima zaista u zavidnoj veličini, bez obzira na kojoj rijeci ili potoku mušičarili. Pratnja mi je moj dragi kolega iz Zagreba gospodin Željko Kuk inače reprezentativac u spin ligi HŠRS, no isto tako zaljubljenik u mušičarenje i Kupsku dolinu. Sedmi mjesec je dosta kompliciran zbog prijevoza, jer turistička sezona je već u jeku, stvaraju se gužve na autoputu, tako da smo putovanje usmjerili po staroj cesti prema Rijeci. Nije to uopće loše, stariji će se prisjetiti gdje su možda „mahnuli“ koju kilu janjetine, a mlađi će vidjeti i upoznati Goranski kraj onako nekako pobliže. Žac onako odmilja kako ga i zovemo je ugodan šofer i ribičke priče koje smo „istračali“ su rezultirale doista brzim dolaskom u Brod na Kupi. Naravno najprije kavica i kako sam i rekao vrijeme nam je počelo stajati! Još putem smo se dogovorili što ćemo i kako ćemo i uz kavicu smo samo to i potvrdili. Danas ćemo loviti na potoku Curaku i kasnije idemo na „večernji skok“ na rijeku Kupicu. Zašto je tome tako………….obadvojica imamo iskustva jer već dugi niz godina posjećujemo Kupsku dolinu i naprosto se morate odlučiti ako idete na jednodnevni ribolov gdje ćete loviti. Kupu je nemoguće kvalitetno obići za jedan dan jer ćete više izgubiti vremena na premještanja, nego na ribolov. Morali bi izabrati jedan dio i manje-više se tog mjesta i držati, a možete i fulati. Kupica je pritoka Kupe i na njoj je dozvoljen samo ribolov na suhu muhu. E sad ako netko ima volje „sušiti“ muhu cijeli dan i kvalitetno ju proći, nek proba i nek nam javi, ali isto to osobno smatram nemogućom misijom. Curak je potok gdje se smije loviti svim vrstama muha, većinom je u hladu u sedmom mjesecu i tu smo prevagnuli. Kupica predvečer na suhu muhu nekih dva sata nam se čini razumni slijed za jednodnevni ribolov u ovo doba godine. Ima tu još jedna „caka“, a to je da namjerno biramo ljetne mjesece za ribolov u Kupskoj dolini iz razloga toga što nema tolikog pritiska od stranih i domaćih turista ribiča. Nekako smatraju da riba slabije radi i da se neće toliko naloviti kao u proljeće ili pak najesen. Mi ćemo ih kao i uvijek razuvjeriti u te priče! Prednost je u tome što ste na takvom potoku prvi na vodi i riba još nije poplašena i ispikana. Curka ima oko sedam kilometara i šetnica oko potoka je fino uređena i može Vas odvesti sve do izvora tzv. Zelenog Vira. Naš prvi ulaz je bio negdje upola Curka kod mjesta Ložac i tu smo uglavnom lovili divlje potočne pastrve. Spuštajući se nizvodnije započeli smo i svoju misiju. Počeli smo loviti lipljane. Lipljani su prekrasnog pigmenta i u dobroj kondiciji. Svako malo Žac i ja jedan drugoga fotografiramo i tako spremamo uspomene. U ovo doba nimfe moraju biti na manjem broju udice(16), kraći i mekaniji štap, predvez max 0,12, što tiše hodanje po vodi i naravno maksimalna koncetracija. Sa sobom ponesite obavezno tekućine, oni koji ne vide i dodatne naočale sa dioptrijom, nevjerojatno koliko je voda ledena što je znak da morate biti i kvalitetno obučeni. Kad mislim na kvalitetno obučeni to znači da imate dobre waders hlače i cipele, a ne majice i jakne sa dugim rukavima, jer to nije potrebno na Curku, dapače u ovo doba godine je Curak koji rashlađuje ribiče i zato je po meni najbolji izbor za sedmi  i osmi mjesec. Napravili smo i nekoliko pauza, sjeli, popričali, zapalili pokoju cigaretu, a vrijeme nam ipak nije stalo, nek je prošlo u trenu. Ribe u prosjeku 30-35 cm. Nije da nema većih, ali ih treba znati nadmudriti.
Slijedio je povratak u kafić, ali na poslijepodnevnu kavicu. Prije toga smo konzumirali gablec. Kava i nešto osvježavajuće je baš sjelo. Odmor od pola sata i pravac Kupica. Kupica je desna pritoka Kupe i ušće joj je u samom Brodu na Kupi. Baš kod visećeg mosta kojih na Kupici ima nekoliko, ali nažalost nisu više u funkciji smo ušli u vodu i krenuli uzvodno. Tada slijedi „zujanje“ suhih muha i ribolov na neviđeno. Svako malo Žacu ili meni lipljan pobere sa površine suhu muhu. Ovjekovječujemo svaki takav trenutak i naprosto uživamo u ribolovu. Specifično za Kupicu i Kupsku dolinu da baš u tim mjesecima se spušta maglica tik iznad vode i ona kao takva otežava ribolov na suhu muhu. Naime u tom trenutku se riba ne diže i ne uzima sa površine ili jako rijetko, pa ribolov postaje samim tim i otežan. No svaki iole mali vjetrić je tada Vama saveznik i čim nestane maglice pojave se i novi grizevi. Čudo od prirode! I tako polako sunce je odaslalo svoje posljednje zrake i tama je sve više otežavala pračenje naših suhih muha, što je značilo i kraj našeg današnjeg ribolova. Sav taj umor pada u zaborav na putu ka domu, jer zaista je neprocjenjivo provesti jedan dan u Kupskoj dolini.

Kad se sve skupa zbroji i oduzme dolazim do zaključka da je jedan dan u Kupskoj dolini premalo, pogotovo za one koji će se prvi puta odlučiti za ribolovno-turistički posjet ovog prekrasnog dijela gorske Hrvatske. Moja preporuka je sedam dana u jednom od mnogobrojnih apartmana koji se nalaze uzduž Kupe i u samom centru Broda, a upravo prilagođeni ribičima mušičarima i ostalim zaljubljenicima u prirodu. Ako to nije moguće tada svakako provedite barem vikend  sa obitelji ili prijateljima u Kupskoj dolini. Ako niste sigurni u svoje ribolovne mogućnosti uvijek postoji ribolovni vodič koji će Vas odvesti na najpopularnija mjesta duž cijele Kupske doline. Osim ribolova u Kupskoj dolini raširili su se i drugi oblici turizma poput planinarenja, vodenih sportova(kajak,rafting) ,lovstva, gljivarenja, gastro ponuda i sl. Nemojte slučajno zaboraviti otići na izvor rijeke Kupe i potoka Curka ili pak rijeke Kupice. Svaki izvor ima svoju čar. Imajte na umu da se nalazite svega 20-ak km od mora, pa Vam se mogućnosti još više otvaraju……………recimo spojite kupanje na moru i noćenje u ugodnoj planinskoj klimi  gdje se doslovce osjeti ugodan gorski zrak. Spavat ćete ko male bebe! Ma ima još toga, ali naprosto ne stane u ovaj članak……….

Dnevne ribolovne karte možete kupiti u kafiću „Zrinski„ u samom središtu Broda na Kupi tik do jedine trgovine sa mješovitom robom.

Sve informacije vezane za udrugu možete dobiti kod tajnika društva gosp. Boris Hrašovec na broj mobitela +385(0)91 2549892 ili na mail boris.hrasovec@email.t-com.hr
Ribočuvarska služba – Dražen Jakovac, broj mobitela +385(0)91 5138868

PAKA – RIBOLOV NA DIVLJE PASTRVE

NA VODAMA RD ŠEMPETER

Nakon pola godine kolega Andrej iz Slovenije i ja konačno zajedno na ribolovu. Ovaj put smo posjetili vode ribiške udruge Šempeter iz Slovenije. Redom  potok Motnišnicu, potok Bolsku i rijeku Savinju revir broj 6 kojim gospodari RD Šempeter, dok za potok Ložnica i revir broj 7 na Savinji nije bilo vremena. To su ujedno i salmonidne vode o kojima se brine dotična udruga. RD Šempeter je udruga koja se nalazi u sredini od 6 ribolovnih udruga koje gospodare rijekom Savinjom, pa mi je put prema Šempetru isti kao i za Mozirje.  Granični prijelaz u Kumrovcu i vožnja prema Celju. U Celju se prekrcavamo u Andrejov auto i pravac po staroj cesti za Ljubljanu. Putem se nalazimo na kavi sa ribočuvarem gosp. Sandijem Škrabarom koji će danas biti naš vodič po salmonidnim vodama kojim gospodare RD Šempeter. Upoznavanje sa Sandijem i pola sata ugodnog razgovora uz kavu je prošlo u trenu. Vozimo se zajedno prema  Ljubljani no ne skrećemo za Mozirje, nego nastavljamo dalje 5 kilometara i skrećemo u mjesto Motnik.
POTOK MOTNIŠNICA
Kroz Motnik prolazi potok Motnišnica, lijeva pritoka potoka Bolska i to je naša prva ribička stanica. Andrej ovaj puta u ulozi fotografa, a ja kao ribolovac. Motnišnica je potok dug 5 kilometara i zaista se nalazi u netaknutoj prirodi. Sva mjesta nije moguće odloviti , no i to malo je bilo zanimljivo. Prekrasnih potočnih i kalifornijskih pastrva ima na pretek i svaki slap i malo dublja voda krije 4-5 riba. Nisu to velike ribe, ali količina ulovljenih riba je zapanjujuća. Kroz sat vremena smo prošli nekoliko takvih mjesta i ja sam već mogao reći da sam se danas nalovio!

Adresa RD ŠEMPETER: Preserje 9a, 3314 Braslovče
Predsjednik društva : gosp. Boštjan Zagožen  mob. 00386(0)41 456994
Gospodar voda : gosp. Milan Zvonar
Tajnik društva : gosp. Gregor Dolinšek
Uredovni dan ribičkog društva je četvrtak od 17-19 sati
Restauracija u sklopu ribičkoga doma : tel. 00386(0)3 6200348 ili 00386(0)31 805 277
Radno vrijeme restauracije : 12-21 h,subota i nedjelja od 11-21 h, dok je ponedjeljkom zatvoreno.

ZANIMLJIVOSTI

Ako Vas put ikad odvede u Šempeter uzmite si slobodno sat vremena i posjetite rimsko groblje Nekropolu koje spada u najvažnije arheološke spomenike u Sloveniji. Nalazi se u središtu Šempetra i lijepo je uređeno i dostupno. Na groblju se nalazi preko 100 grobova i nekoliko grobnica Rimskih obitelji. Naime Rimljani su imali pravilo da svoje mrtve zakapaju uz ceste van utvrda, pa tako Nekropola ustvari predstavlja ostatke grada Celjske elite.

FISHING CLUB ZAGORJE NA ČABRANKI

8. po redu tradicionalno druženje članova Fishing Cluba Zagorje održano je na rijeci Čabranci u mjestu Plešce (Gorski kotar). Za taj dio Čabranke se brine ŠRU ČABRANKA iz Čabra, a Fishing Club ZAGORJE kao gosti već dugi niz godina ima drugačiji tretman od drugih ribolovnih udruga. Osim druženja sa domaćinima, taj dan je i organizirano klupsko natjecanje za članove FCZ, a po pravilima tradicionalnog domaćeg natjecanja „Zlatna pastrva Čabranke“. Vrijeme nas je ove godine poslužilo i bila je zaista uživancija udisati zrak uz rijeku Čabranku. Fish carving“ potočne pastrve ove godine osvaja Siniša Kovačićek iz Zaboka, drugo mjesto za Josipa Pavlića iz Kumrovca , dok brončanu medalju osvaja Mladen Vranar iz Zaprešića. Poslije podne u slobodnom ribolovu po cijeloj Čabranci uz pregršt ulovljenih potočnih pastrva, a druženje se je nastavilo sve do mraka. Domaćinu ŠRU ČABRANCI iz Čabra jedno veliko HVALA za gostoprimstvo koje nam svake godine pruža. Posebna zahvala ide DVD Gubaševo koji nam je omogućio prijevoz i tako smanjio troškove putovanja, te vozaču kombija Petek Zdenku na izvrsno odrađenom roštilju. Bilo je i medvjeda, pa ne propustite ………..

8. po redu tradicionalno druženje članova Fishing Cluba Zagorje održano je na rijeci Čabranci u mjestu Plešce (Gorski kotar). Za taj dio Čabranke se brine ŠRU ČABRANKA iz Čabra, a Fishing Club ZAGORJE kao gosti već dugi niz godina ima drugačiji tretman od drugih ribolovnih udruga. Osim druženja sa domaćinima, taj dan je i organizirano klupsko natjecanje za članove FCZ, a po pravilima tradicionalnog domaćeg natjecanja „Zlatna pastrva Čabranke“. Vrijeme nas je ove godine poslužilo i bila je zaista uživancija udisati zrak uz rijeku Čabranku. Fish carving“ potočne pastrve ove godine osvaja Siniša Kovačićek iz Zaboka, drugo mjesto za Josipa Pavlića iz Kumrovca , dok brončanu medalju osvaja Mladen Vranar iz Zaprešića. Poslije podne u slobodnom ribolovu po cijeloj Čabranci uz pregršt ulovljenih potočnih pastrva, a druženje se je nastavilo sve do mraka. Domaćinu ŠRU ČABRANCI iz Čabra jedno veliko HVALA za gostoprimstvo koje nam svake godine pruža. Posebna zahvala ide DVD Gubaševo koji nam je omogućio prijevoz i tako smanjio troškove putovanja, te vozaču kombija Petek Zdenku na izvrsno odrađenom roštilju. Bilo je i medvjeda, pa ne propustite pogledati fotogaleriju.
Vidimo se dogodine!

KRKA ŽUŽEMBERK – natjecanje na salmonide

Svoje drugo ovogodišnje mušičarenje ponovio sam na rijeci Krki, ali nešto nizvodnije od izvora u mjestu Žužemberk, na reviru K2 kojim gospodari RD NOVO MESTO. Proteže se od slapa kod HE Zagradec pa sve do slapa u Žužemberku gdje se i nalazi ribički dom. Ribički dom je kao i prošlih godine bio tu subotu omiljeno okupljalište ribiča željnih zabave i dobrog ribolova. Tradicionalno natjecanje u mušičarenju salmonida okupilo je ove godine pedesetak natjecatelja iz Slovenije i Hrvatske. Iz Zaboka smo krenuli moj kolega Ivan i moja malenkost. Moram priznati da sam nagovarao i druge svoje kolege, ali neke druge obaveze, bolest i posao ponekad su važniji od najdražeg hobija. Put nas je vodio na granični prijelaz Bregana i autoputom prema Novom Mestu, te malo dalje izlaz Trebnje. Kad iziđete sa autoputa, tada pratite putokaze za Žužemberk i nećete pogriješiti. Moram i napomenuti da nemojte zaboraviti uzeti vinjetu koju kupujete na prvoj benzinskoj stanici kad pređete granicu sa Slovenijom. Od Zaboka do Žužemberka je 120 km vožnje od kojih je 80 % po autoputu. Dolaskom u Žužemberk svakom turistu će najprije upasti u oko stari grad Žužemberk koji stoji tu od 13. stoljeća i neizostavan je dekor svake fotografije. Došli smo malo ranije pa smo imali i vremena razgledati ljepote rijeke Krke, a po pričanju svih Slovenskih ribiča mušičara ovo je najljepši dio Krke na kojem oni konzumiraju ribolov. Kod ribičkog doma već se polako skupljaju natjecatelji, te uz topli čaj, kavu i nešto „ljutoga“ svaki od njih ima neku svoju priču od prošle sezone. Susrećem „stare“ prijatelje i sve uspijemo prepričati u pola sata. Atmosfera je više za druženje nego za neko natjecanje i mislim da je tako i najbolje. Par sendviča tek toliko da nebudem gladan i jedan putni „cviček“ je meni bio kao start za početak natjecanja. Prije samog odlaska na stazu nam ljubazni domaćini zažele svima dobrodošlicu, te nas upoznaju sa pravilima natjecanja i upute nas na stazu koja se nalazi malo uzvodnije od ribičkog doma u mjestu Šmihel. Tamo se spuštamo do mosta na rijeci Krki i parkiramo auto. Ivan i ja smo spremni i odlučili smo krenuti uzvodno jer sam ja već imao neko iskustvo od prošle godine sa tog natjecanja. Prvih par pozicija su zauzeta, ali uzvodno još ima dosta dobrih mjesta i uvjeravam Ivana da ćemo proći dobro i samo nek ne brine. Upozorio sam ga i na kretanje po vodi, jer je Krka na ovom dijelu puna „lahkovca“, kamenih sedri koje kriju rupe u vodi, a koju sam ja prošle godine najbolje „osjetio“. Prva naša mjesta daju i ribe. Ivan se upisuje sa šarenkom od 30 cm, dok meni na treći zabac udara torpedo od 53 cm. Par minuta drila i riba je u podmetaču. Nemrem vjerovat u takav početak. Fotografiranje i riba koju definitivno nosim na izmjeru. Krećemo se i dalje uzvodno i svako slobodno mjesto pretražujemo sa muhama. Pronašao sam mjesto gdje su se nastanile potočne pastrve, pa dobivam par omanjih i 2-3 oko 30-35 cm. Ove veće ribe su ubačene, kao i većina šarenki, no to nimalo ne umanjuje doživljaj na vodi. Ivan se upisuje sa par riba i ima jedno trganje. Par fotografija drila, prirode i polako prema startnoj poziciji. Tu susrećem kolegu od prošle godine, nećete vjerovat ali čovjek ima preko osamdeset godina i kreće se po vodi kao neki mladić. Sklopili smo štapove i nisam mogao odbiti odlazak u okrepčevalnicu pri Medenu koja se nalazi na samoj rijeci Krki. Doslovce sam se okrepio sa jednom Union pivom i u ugodnom razgovoru čekao Ivana da se vrati sa staze. Kako se bližio kraj natjecanja, tako se je terasa kod Medena sve više popunjavala, jer je upravo i na nagovor ribiča otvorena ta domačija kako bi se ribiči mogli odmoriti, a usput i nešto popiti i pojesti u pauzi od cjelodnevnog ribolova. Ivan se vidno umoran vratio do auta i krenuli smo natrag u ribički dom gdje nas je čekalo proglašenje pobjednika i zajednički ručak. Kao i prošle godine catering je počeo sa vrućom juhicom, nastavio se sa 4-5 vrsti jela i završio sa desertom. Nakon toga par cviček gemišta i proglašenje pobjednika. Ispalo je da sam završio na petom mjestu od pedeset natjecatelja što je za mene odličan rezultat, te nakon čestitanja pobjednicima krenuli smo na slobodan ribolov. Pokušali smo obići ona mjesta koja nismo kroz natjecanje. To je rezultiralo sa još par ulova šarenki i potočara. Nizvodnije na vodi srećemo stare poznanike sa Savinje. Andrej Šoštarič i Blaž Rožej podučavaju mlade dečke i ide im to dobro. Kratki odmor i prepričavamo dojmove sa utakmice. Zaključak je vrlo jednostavan, a to je da se vidimo dogodine.
Kasno poslijepodne, sunce je počelo zalaziti i vrijeme je da se ide kući. Polako do auta i put ka Zagorju! Doviđenja Krko!

RD NOVO MESTO je osnovana davne 1946.g. Najbrojnija je od 64 RD koje djeluju u Sloveniji. Trenutno broji preko šestotinjak članova. Zbog velikog obujma djelatnosti RD NOVO MESTO je podijeljeno na pododbore Žužemberk, Straža-Dolenjske Toplice, Novo Mesto-desni breg, Novo Mesto – levi breg, Kronovo, Temenica i Ljubljana. Osnovni cilj i djelatnost društva je zaštita voda te vodenih i riječnih ekosustava, intenzivni i opsežni uzgoj ribe za svoje potrebe, ribolov i upravljanje vodama na svojim revirima i jezerima, te športsko-rekreacijska djelatnost. RD NOVO MESTO gospodari sa ukupno 350 ha vodene površine, ponosni su gospodari voda gdje se nalaze ugrožene i stalno zaštićene autohtone vrste riba i rakova, te nebrojenih uzgojnih potoka. Osim rijeke Krke na reviru K2 i K3, RD NOVO MESTO gospodari i sa rijekom Radeščicom,Temenicom,Težkom vodom i jezerom Blato. Na rijeci Temenici u mjestu Luknja pri Prečnom se nalazi ribogojilište u kojem društvo uzgaja „svoje“ autohtone vrste riba poput podusta, plotice, potočne pastrve, mladice, lipljana, linjaka, štuke, soma i smuđa, a sa kojima kasnije poribljava svoje vode.

Sve informacije o ribolovu na rijeci Krki kod Žužemberka i na ostalim vodama kojim gospodari RD NOVO MESTO možete dobiti na info mail:
internet.rdnm@gmail.com

http://www.rdnovomesto.si/

KRKA OB KRKI

Zima i rano proljeće doista ponekad dugo traju, pa tako nakon par mjeseci posta od mušičarskog ribolova konačno se sve poklopilo da se mogu bacat muhe. „Jožefovo“ kak bi mi Zagorci rekli ili „Sveti Josip“ u katoličkom kalendaru je podario prekrasan, lijep i sunčan dan taman da se može krenuti na prvo ovogodišnje mušičarenje. Tomica i moja malenkost izabrali smo rijeku Krku u Sloveniji u mjestu Krka. Vožnja od Zaboka do graničnog prijelaza Bregana i još onda nekih stotinjak kilometara autoputa prema Novom Mestu i izađete na izlazu Ivančna Gorica. Pratite putokaz za mjesto Muljava i Mlačevo-Krka i nakon par minuta vožnje dolazite u pitomo mjestašce Krka kroz koju teče naravno rijeka Krka. Ujutro oko 7 sati na „mjestu rada“, dvoje ribolovaca već bacaju muhe dok mi ne možemo kupiti dnevnu kartu prije 8 sati. To mi je bila i jedina zamjerka Zavoda za ribištvo Slovenije koji se brine o tom dijelu Krke. Možda smo i mi bili malo krivi, jer dozvole možete kupiti online na stranicama preko web portala Zavoda za ribištvo Slovenije. Revira ima 4-5 km ali ga nismo uspjeli cijelog obići za jedan dan. Previše je dobrih mjesta da se nebi bacila muha. Krenuli smo od „Domačije Magovec“ pa uzvodno. Inače rijeka Krka je kraškoga tipa, duga nešto preko 90 km od izvora gdje smo mi kasnije odmarali pa sve do Brežica gdje se uljeva u rijeku Savu. Desna je pritoka rijeke Save i najduža je rijeka u pokrajini Dolenjskoj.
U prvih pola sata se nisam sastao sa ribom, dok Tomica vadi 3-4 kalifornijske pastrve. No kad sam pogodio muhu tada sam i počeo loviti. Brza i bistra voda mi je govorila da u ovo vrijeme to moraju biti fazanke, ali bez golden glava. Veličina oko 10 ili 12 sa malim dodatnim otežanjem, naravno ovisi o dubini vode. Prvi puta sam na toj vodi, pa sam uz ribolov imao i upoznavanje sa terenom. Dobio sam i neke upute od kolega koji su lovili prijašnjih godina i toga sam se pridržavao. Ravnali smo se po vodostaju na slivu Krke kod mjesta Podbočje gdje je letvica bila na 100 cm i to je odličan vodostaj za taj dio Krke. Jest da je bila malo brža voda, što je naravno otežavalo i samo kretanje uzvodno po toku, ali nismo se predavali. Sunce koje je sjalo od jutra nam je došlo kao izvor energije i dodatna snaga. Ciljano smo pretraživali teren i svako izgledno mjesto zabacivali muhe. Najviše se prevarilo pastrva u bržim dijelovima toka i u tzv. „đepovima“ gdje se lagano vrti voda. Zabačaj na rub „štroma“ i oprezan pristup terenu je uvijek dao ribu više.
Negdje napola puta od našeg početnog ulaska u vodu pa do izvora rijeke Krke Tomica zabacuje bijeli strimer i ima griz kalifornijske pastrve od oko 70 cm! Riba je zagrizla i stoji u toku i niti naprijed niti nazad, niti lijevo niti desno. Tomica drži „spigan“ štap i desetak minuta apsolutno se ništa ne događa. Naprosto nemože pomaknuti ribu. Polako ga već lovi panika. Osobno mu nemogu nikako pomoći, jedino da ju izmori i da ju stavim u podmetač. No nervoza je učinila svoje i Tomica ulazi u vodu, možda malo nagliji ulaz i riba je krenula nizvodno do prvog grma nadvijenog nad vodom i tu je priči bio kraj. Šteta jer ovo je bila, a kasnije se ispostavilo jedina ozbiljnija riba taj dan na našim udicama.
Nakon toga šoka vratili smo se do auta i slijedio je gablec. Laško pivo i jedna cigareta mi malo vraća raspoloženje. Nanovo oblačenje i odlazak na vodu. Odlučili smo doći do samog izvora rijeke Krke. Ribolov prema izvoru je težak. Voda je prevelika da se uđe unutra, a sa obale baš i nema očišćenih mjesta za bacati muhe, no svaki uspijeva dobiti par riba koje se dosta razlikuju u pigmentu, nego one ulovljene sa početka našeg ulaska u vodu. Tomica dobiva i dvije potočne pastrve, a ja klena. Na samom izvoru zaslužen polasatni odmor. Par fotografija za uspomenu i povratak na početnu poziciju.
Sunce je polako počelo gubiti snagu i očekivali smo da se ribe počnu dizati na suhe muhe. Otišli smo na potez gdje je voda mirna i duboka. Po pričanju kolega nekad su taj dio revira zvali „trofejni revir“ i tu se riba koncetrirala na jedno mjesto. Skoro pa svako spuštanje nimfe nam daje ribu, a ribe kao da su „kalibrirane“, sve veličine oko trideset centimetara. Sat vremena smo pokušavali dobiti neku veću pastrvu, ali bezuspješno. Uzaludno nam je bilo i čekanje dizanja na suhu muhu. Naprosto muhe se taj dan nisu rojile. Na kraju ostaje nam žal za onom Tomičinom pastrvom, ali ima vremena i slijedeći put naš dolazak će bit u zelenijem ambijentu. Do tada slatke brige!

Zavod za ribištvo Slovenije se osim izvorskog dijela Krke brine i o svojim revirima na rijeci Savi, Savi Bohinjki, Soči, Kupi, Iščici, Koritnici, Lepeni, Obrhu, Radovni, Unici, Mrtvici Ribče i Cerkniškim jezerom. Obavlja javne poslove u slatkovodnom i morskom ribarstvu, bave se uzgojem ribe, te različitim istraživačkim i stručnim poslovima u području ribolovne biologije. Najbolje bi bilo posjetiti njihov web portal na adresi http://www.zzrs.si/ gdje ćete pročitati i informirati se o kompletnom institutu.
Što se tiče režima ribolova na reviru dijela Krke sa kojim gospodari ZZRS stvari su ovakve:

• – Ribolovna sezona počinje 01.03. i traje do 30.11. u tekućoj godini.
• – Revir se proteže od izvora pa sve do elektrane u Zagradcu.
• – Dozvoljen je samo mušičarski ribolov sa jednom udicom bez kontrakuke ili sa stisnutom     kontrakukom.
• – U reviru se mogu kupiti dvije vrste dnevnih karata, a to su za 35 eura karta „Ulovi i pusti“ i za 45 eura karta gdje se može zadržati riba. Na karti ćete vidjeti koje su to dimenzije i broj riba koji se može dnevno zadržati.
  
  

Dnevne dozvole mislim da je najbolje kupiti kako sam i rekao preko portala na njihovoj internet stranici na adresi http://www.zzrs.si/page/ribolovne-dovolilnice/. Dozvole možete kupiti unaprijed za bilo koji dan. Ako se pak odlučite kupiti kartu u samom mjestu Krka to možete učiniti u gostilni prije samog skretanja za mjesto Krka koja se nalazi sa lijeve strane i radno vrijeme je od 8 sati (nažalost zaboravio ime gostilne), pa „domačije“ koje se nalaze uz rijeku, ali koje se tek kasnije popodne otvaraju za goste.
Svakako posjetite taj dio Krke jer tamo kao da je vrijeme stalo i sigurno ćete se uz odličan ribolov i nauživati svježeg zraka, a i noge će boljeti. No to je zdravi umor kojeg si u zadnje vrijeme rado svi želimo!