Zima i rano proljeće doista ponekad dugo traju, pa tako nakon par mjeseci posta od mušičarskog ribolova konačno se sve poklopilo da se mogu bacat muhe. „Jožefovo“ kak bi mi Zagorci rekli ili „Sveti Josip“ u katoličkom kalendaru je podario prekrasan, lijep i sunčan dan taman da se može krenuti na prvo ovogodišnje mušičarenje. Tomica i moja malenkost izabrali smo rijeku Krku u Sloveniji u mjestu Krka. Vožnja od Zaboka do graničnog prijelaza Bregana i još onda nekih stotinjak kilometara autoputa prema Novom Mestu i izađete na izlazu Ivančna Gorica. Pratite putokaz za mjesto Muljava i Mlačevo-Krka i nakon par minuta vožnje dolazite u pitomo mjestašce Krka kroz koju teče naravno rijeka Krka. Ujutro oko 7 sati na „mjestu rada“, dvoje ribolovaca već bacaju muhe dok mi ne možemo kupiti dnevnu kartu prije 8 sati. To mi je bila i jedina zamjerka Zavoda za ribištvo Slovenije koji se brine o tom dijelu Krke. Možda smo i mi bili malo krivi, jer dozvole možete kupiti online na stranicama preko web portala Zavoda za ribištvo Slovenije. Revira ima 4-5 km ali ga nismo uspjeli cijelog obići za jedan dan. Previše je dobrih mjesta da se nebi bacila muha. Krenuli smo od „Domačije Magovec“ pa uzvodno. Inače rijeka Krka je kraškoga tipa, duga nešto preko 90 km od izvora gdje smo mi kasnije odmarali pa sve do Brežica gdje se uljeva u rijeku Savu. Desna je pritoka rijeke Save i najduža je rijeka u pokrajini Dolenjskoj. U prvih pola sata se nisam sastao sa ribom, dok Tomica vadi 3-4 kalifornijske pastrve. No kad sam pogodio muhu tada sam i počeo loviti. Brza i bistra voda mi je govorila da u ovo vrijeme to moraju biti fazanke, ali bez golden glava. Veličina oko 10 ili 12 sa malim dodatnim otežanjem, naravno ovisi o dubini vode. Prvi puta sam na toj vodi, pa sam uz ribolov imao i upoznavanje sa terenom. Dobio sam i neke upute od kolega koji su lovili prijašnjih godina i toga sam se pridržavao. Ravnali smo se po vodostaju na slivu Krke kod mjesta Podbočje gdje je letvica bila na 100 cm i to je odličan vodostaj za taj dio Krke. Jest da je bila malo brža voda, što je naravno otežavalo i samo kretanje uzvodno po toku, ali nismo se predavali. Sunce koje je sjalo od jutra nam je došlo kao izvor energije i dodatna snaga. Ciljano smo pretraživali teren i svako izgledno mjesto zabacivali muhe. Najviše se prevarilo pastrva u bržim dijelovima toka i u tzv. „đepovima“ gdje se lagano vrti voda. Zabačaj na rub „štroma“ i oprezan pristup terenu je uvijek dao ribu više. Negdje napola puta od našeg početnog ulaska u vodu pa do izvora rijeke Krke Tomica zabacuje bijeli strimer i ima griz kalifornijske pastrve od oko 70 cm! Riba je zagrizla i stoji u toku i niti naprijed niti nazad, niti lijevo niti desno. Tomica drži „spigan“ štap i desetak minuta apsolutno se ništa ne događa. Naprosto nemože pomaknuti ribu. Polako ga već lovi panika. Osobno mu nemogu nikako pomoći, jedino da ju izmori i da ju stavim u podmetač. No nervoza je učinila svoje i Tomica ulazi u vodu, možda malo nagliji ulaz i riba je krenula nizvodno do prvog grma nadvijenog nad vodom i tu je priči bio kraj. Šteta jer ovo je bila, a kasnije se ispostavilo jedina ozbiljnija riba taj dan na našim udicama. Nakon toga šoka vratili smo se do auta i slijedio je gablec. Laško pivo i jedna cigareta mi malo vraća raspoloženje. Nanovo oblačenje i odlazak na vodu. Odlučili smo doći do samog izvora rijeke Krke. Ribolov prema izvoru je težak. Voda je prevelika da se uđe unutra, a sa obale baš i nema očišćenih mjesta za bacati muhe, no svaki uspijeva dobiti par riba koje se dosta razlikuju u pigmentu, nego one ulovljene sa početka našeg ulaska u vodu. Tomica dobiva i dvije potočne pastrve, a ja klena. Na samom izvoru zaslužen polasatni odmor. Par fotografija za uspomenu i povratak na početnu poziciju. Sunce je polako počelo gubiti snagu i očekivali smo da se ribe počnu dizati na suhe muhe. Otišli smo na potez gdje je voda mirna i duboka. Po pričanju kolega nekad su taj dio revira zvali „trofejni revir“ i tu se riba koncetrirala na jedno mjesto. Skoro pa svako spuštanje nimfe nam daje ribu, a ribe kao da su „kalibrirane“, sve veličine oko trideset centimetara. Sat vremena smo pokušavali dobiti neku veću pastrvu, ali bezuspješno. Uzaludno nam je bilo i čekanje dizanja na suhu muhu. Naprosto muhe se taj dan nisu rojile. Na kraju ostaje nam žal za onom Tomičinom pastrvom, ali ima vremena i slijedeći put naš dolazak će bit u zelenijem ambijentu. Do tada slatke brige!
Zavod za ribištvo Slovenije se osim izvorskog dijela Krke brine i o svojim revirima na rijeci Savi, Savi Bohinjki, Soči, Kupi, Iščici, Koritnici, Lepeni, Obrhu, Radovni, Unici, Mrtvici Ribče i Cerkniškim jezerom. Obavlja javne poslove u slatkovodnom i morskom ribarstvu, bave se uzgojem ribe, te različitim istraživačkim i stručnim poslovima u području ribolovne biologije. Najbolje bi bilo posjetiti njihov web portal na adresi http://www.zzrs.si/ gdje ćete pročitati i informirati se o kompletnom institutu. Što se tiče režima ribolova na reviru dijela Krke sa kojim gospodari ZZRS stvari su ovakve:
– Ribolovna sezona počinje 01.03. i traje do 30.11. u tekućoj godini.
– Revir se proteže od izvora pa sve do elektrane u Zagradcu.
– Dozvoljen je samo mušičarski ribolov sa jednom udicom bez kontrakuke ili sa stisnutom kontrakukom.
– U reviru se mogu kupiti dvije vrste dnevnih karata, a to su za 35 eura karta „Ulovi i pusti“ i za 45 eura karta gdje se može zadržati riba. Na karti ćete vidjeti koje su to dimenzije i broj riba koji se može dnevno zadržati.
Dnevne dozvole mislim da je najbolje kupiti kako sam i rekao preko portala na njihovoj internet stranici na adresi http://www.zzrs.si/page/ribolovne-dovolilnice/. Dozvole možete kupiti unaprijed za bilo koji dan. Ako se pak odlučite kupiti kartu u samom mjestu Krka to možete učiniti u gostilni prije samog skretanja za mjesto Krka koja se nalazi sa lijeve strane i radno vrijeme je od 8 sati (nažalost zaboravio ime gostilne), pa „domačije“ koje se nalaze uz rijeku, ali koje se tek kasnije popodne otvaraju za goste. Svakako posjetite taj dio Krke jer tamo kao da je vrijeme stalo i sigurno ćete se uz odličan ribolov i nauživati svježeg zraka, a i noge će boljeti. No to je zdravi umor kojeg si u zadnje vrijeme rado svi želimo!
HLPG
HRVATSKA LIGA PASTRVSKOG GRGEČA
POVIJEST HLPG
HRVATSKE BASS VODE
KONTAKT HLPG
OBNOVI ZNANJE O BASSU
NATJECATELJI
SEZONA 2016.
FOTOGALERIJE
RASPORED KOLA 2016.
U POMOĆ STIŽE FISHINGREMINDER
Fishingreminder pruža vitalne informacije za planiranje i uspješnost u ribolovu. Fishingreminder nudi najbolji ribolovni internet almanah. Ribolov je hobi i kako bi bili što uspješniji morate uzeti u obzir širok raspon parametara. Morate se upoznati s staništa ciljnih vrsta koje namjeravati loviti, tražiti ribolovne „hotspotove“, odlučiti koje mamce koristiti, provjeriti vrijeme, vjetar, plimu i napraviti jedan sveobuhvatni podatak o najboljem vremenu za odlazak u ribolov na određeni dan. Fishingreminder je aplikacija koja će Vam pomoći da odlučite kada ćete ići u ribolov. Ribe se hrane više puta na dan baš kao i mi, ali njihova hranjenja slijedi prirodni ritam Sunca i Mjeseca, jer sunce i mjesec će se promijeniti u godinama, mjesecima i dani hranjenja ribe za svaki dan će se razlikovati. To se zove „Solunar“ teorija. Fishingreminder koristi ovu teoriju izračunavanja ribolovnog kalendara na temelju kretanja Sunca i Mjeseca, plime i vremena općenito. Fishingreminder čak uključuje podatke iz drevnog Maori ribarskog kalendara. Prema „Solunar“ teoriji sve divlje životinje, a ne samo ribe slijede sličan ritam hranjenja. Fishingreminder stoga također možete koristiti za lov i promatranje ptica, te pronaći vrijeme povećane aktivnosti hranjenja. Ponekad ste dosta zauzeti s poslom i drugim kućnim obvezama, a nemate vremena ili zaboravite redovito provjeriti kad su najbolji ribolovni dani, tada Vam se može dogoditi da propustite ono što bi mogao biti epski ribolov za Vas. Zato Fishingreminder skenira dan kad će biti najbolji ribolov na Vašoj lokaciji dnevno i podsjetiti vas na Vaš e-mail da bi trebali baš danas ići u ribolov. Na web stranicama ćete naći veća i manja ribolovna vremena , sunce i mjesečeve informacije i još drugih parametara. Tu je i forum (potrebno poznavanje engleskog jezika), koji možete koristiti za pitati ljude za savjet ili pomoći drugima sa svojim znanjem. U foto sekciji možete podijeliti svoje fotografije i pokazati nam što ste ulovili i komentirati fotografije i još dosta linkova koji će Vam pomoći da postanete što uspješniji ribolovac.
a svakako bi Vam preporučio android aplikaciju Fishing points(podržan HR jezik) gdje u premium verziji(5,45$ godišnje) imate sve na dlanu, pogotovo za ribolovce koji su češće na moru i koji barataju parangalima, no i za nas kontinentalce je svojevrstan dnevnik ribolova koji će Vam zasigurno biti od pomoći! https://play.google.com/store/apps/details?id=com.gregacucnik.fishingpoints
PROLOŠKO BLATO KOD IMOTSKOG
Tko se u prvom mjesecu kalendarske godine digne u jedan ujutro da bi se vozio 500 km u jednom smjeru po kiši za par riba………….taj ili je totalno zagorio ili je spreman na sve da bi utažio ribičku glad (mi to zovemo punjenje baterija). Srećom nas četvorica entuzijasta(Tomica,Robi,Siniša i ja) smo u ovoj drugoj kategoriji, premda se naše supruge nebi sa tim složile. No što je tu je, oprema je u autu i put pod noge. Prognoza nije bila obećavajuća, kiša cijelim putem, Bogu hvala, vrlo slaba na cilju, što nam je u neku ruku i pasalo. Riba uvijek bolje radi kad je loše vrijeme, nije pravilo, nego iskustvena digresija. Nekoliko riječi o Prološkom Blatu. Prološko blato je močvarna regija zapadnog dijela Imotskog polja koja se prostire na površini od cca 10 km kvadratnih. Regija je zaštićena 1971. godine. Prološko Blato je većim dijelom godine poplavljeno i pod vodom, ali samo jedan mali dio je cijele godine ispunjen vodom tzv. Prološko jezero. Duboko je 35 m. Njegov je sjeverni kameniti dio sačuvan, a južni je rub potpuno nestao, i on se stopio se s Blatom u jedinstvenu vodenu površinu. Fond ribljih vrsta u Prološkom blatu je veoma bogat najprije zbog mogućnosti prirodnog mrijesta. Kada voda poplavi polje u tom dijelu, sve skupa postaje jedna velika površina bogata travom, vrbama i drugim biljkama koje pogoduju mrijestu ribljih vrsta. Od ribljih vrsta u Prološkom jezeru plivaju šarani, babuška, plotica, masnica, patuljasti somić, grgeč i štuka. Osim riba stanište je ptica močvarica na zimovanju ili u preletu. Prološko jezero je dostupno samo u onom periodu kada se voda povuče,ali najveći problem je blato koje otežava pristup jezeru . Zanimljivo, to ne sprječava ljude da uđu u to blato autom, koji nije terenski i najčešće nema sva četiri pogona. Ciljana riba naše male ekskurzije je grgeč ili ostriž. U Prološkom Blatu ima krasnih primjeraka i preko kilograma težine, što je kod nas u Zagorju gotovo pa nemoguće naći. Odlučili smo se za “light” opremu i za silikonske shadove, to bi trebalo biti dovoljno za prevariti i savladati i najveće primjerke ovih prekrasnih riba. Iako u jezeru ima i štuka svih veličina, ne odlučujemo se za čelične predveze. Ne slaže nam se sa “light” filozofijom, haha. Kiša lagano sipi, rano jutro je i na prvi griz nije trebalo dugo čekati. Kompa zateže lijepog grgeča i sigurno ga prihvaća, slijedi fotosesion i puštanje. Uskoro svi dobijamo po ribu, riba radi, potrebno ju je samo locirati i prezentirati varalicu. Nakon par riba kiša staje i počinje se vedriti, to je rezultiralo prestankom riblje aktivnosti. Tu i tamo ulovila se još koja manja štuka ili bi grgeč svukao silikon, no nekih ozbiljnijih ulova nismo imali. Odlučili smo počekati sumrak, nadajući se da će se riba pokrenuti, ali nije bilo tako. Grgeč je jednostavno odlučio da danas više neće jesti i sa tim se je moralo pomiriti dvadesetak špinera na jezeru. Toliko o pravilima i iskustvima. Pao je mrak i bilo je vrijeme za povratak. Cijeli dan na otvorenom rezultirao je teškim nogama, ali punim baterijama, bez obzira na skromni ulov. Pozdravljamo jezero uz obećanje da ćemo se skoro vratiti.
Zanimljivost
U razdoblju visokih voda, kada je cijelo Prološko Blato pod vodom, u njemu jedan brežuljak ostaje kao otočić na kojem su davne 1453. godine franjevci sagradili samostan, nazvan Manastir. Narodna predaja govori da su fratri, u strahu od čestih turskih napada, zatrpavali ponore kroz koje je otjecala voda, kako bi se ona zadržala cijelu godinu i tako štitila samostan na otočiću.
napisao Goran Ovčar – Fishing Club Zagorje
TOPLE STRUGE – RIBOLOV TILAPIJA
Kao i svake godine početak sezone ribolova već tradicionalno odrađujemo u susjednoj nam Sloveniji. Točnije na ribnjaku Topla Struga u Čatežu. Ciljana riba tilapija. Tilapija je uglavnom slatkovodna riba (skupina ciklidi), nastanjuje plitke potoke, rijeka i jezera, a rjeđe žive u slanoj vodi. Ima ih više vrsta. To je alohtona ,pa čak i invazivna vrsta ribe donešena vjerovatno iz nekog akvarija i ubačena u ribnjak Topla Struga u Čatežu. Domovina joj je Afrika, a nemože opstati u vodi na manjoj temperaturi od 21 ° C , što je poprilično dobro jer se može bez ikakvih problema kontrolirati u našem dijelu kontinenta zbog klime i temperature vode koja preko zime pada ispod 17 ° C i samim tim ta vrsta ugiba. Uglavnom se hrani biljem. Odlikuje ju prekrasna dugačka leđna peraja. Ovaj put u avanturu su se uputili osim mene i Josip Pavlić i Krešo Plečko, sva trojica iz Fishing Cluba Zagorje. Kao i svake godine tilapiju lovimo dropshot tehnikom špinanja, no Josip je ovaj put uzeo match štap i lijepo nas „natukao“. Tople Struge u Čatežu su nam na pola sata vožnje od Zagreba odnosno Zagorja. Toplim Strugama gospodari RD Brežice. Cijena dnevne ribolovne karte je 10 eura.
FISHING IN SLOVENIA 2015.
Drugo po redu online izdanje fly & spin ribolova u susjednoj nam Sloveniji. U glavnoj ulozi naš prijatelj iz Slovenije gosp. Andrej Šoštarič, veliki zaljubljenik u mušičarenje i njegov Hrvatski kolega član Fishing Cluba Zagorje gosp. Kovačićek Siniša. U ovom online izdanju možete pročitati po prvi puta i članak sa ribolova na Bohinjskom jezeru sredinom 2015.g!
Nakon godišnjeg odmora i izležavanja po dalmatinskim plažama došlo je vrijeme da se opet krene na ribolov. I to ne bilo kakav ribolov, nego opet u nepoznato u potragu za divljim potočnim pastrvama. Ribolov na divlje potočne pastrve je meni osobno najveći izazov i prije svega znak za dobru avanturu i stjecanje boljeg zdravstvenog imuniteta. Nepristupačni dijelovi , raznorazne prepreke, kretanje po par kilometara uzvodno po vodi je odlična preporuka za svakoga ribiča u srednjim godinama, a to smo upravo Andrej i moja malenkost. U razgovoru sa Andrejom dogovorili smo rijeku Dravinju. Meni prvi, a njemu drugi posjet toj rječici. Rijeka Dravinja izvire na Pohorju, a ušće joj je u okolini Vidma gdje se ulijeva u Dravu. Cijelim svojim tokom oko 70 km teče kroz pokrajinu Štajersku. Desna je pritoka rijeke Drave. U gornjem toku je planinska bistra rijeka, dok već u sredini pa sve do kraja toka dobiva otpadne industrijske vode i tu se čistoća gubi. Na samom ušću ima veliki protok vode i često uzrokuje velike poplave. No mismo lovili tamo gdje je voda čista, a to je bio potez od Zreča, pa prema Rogli, a potom u Slovenskim Konjicama. Ukratko moj put do Slovenskih Konjica je trajao sat i pol, mada je to samo 75 km od Zaboka, ali loša cesta i radovi koji su u toku na cestama su me naprosto usporavali. Najbolje je po meni ići na granični prijelaz Lupinjak,pa pravac Rogaška Slatina. Kad se prođe Rogaška Slatina dolazite do mjesta Podplat gdje treba skrenuti desno za Poljčane. U Poljčanama pratite samo putokaz za Slovenske Konjice i već samim putem ćete naići na par mjesta gdje ćete vidjeti rijeku Dravinju. U Slovenskim Konjicama dolazite na prvi i jedini semafor iz tog smjera i tu skrenete lijevo i pratite cestu za Roglu, odnosno Zreče. U centru Zreča smo počeli loviti.Kako se i očekivalo, ribolov težak zbog male i bistre vode, a još i k tome samo divlja pastrva. No nismo se predali i dali smo zaista maksimum na takvom tipu vode. Svako iole dublje mjesto smo pretražili i uspjeli uloviti nekoliko lijepih divljih potočnih pastrva. Riba se nalazi većinom uz obalu ili pod slapovima kojih zaista ima dosta u tom potezu, ali…………………..kao što sam već to nebrojeno puta spomenu i napisao da imaš jedan zabac i jedan griz za jednu ribu i ako ga nisi realizirao nema više šanse da ta ista riba zagrize tvoj mamac. Naprosto je tome tako i to je čar ribolova na divlje ribe. Skuže mamac i ako joj je sumnjivo neće više uzimati muhe. Ribe nisu velike, ali su prekrasnog pigmenta. Zanimljivo je da smo ulovili i par potočnih pastrva koje su svojim pigmentom malo „vukle“ na mramoraste pastrve. Neke su bile tamnije, neke blijeđe ustvari dosta različitog pigmenta riba smo lovili na tim pozicijama, što je vjerovatno uzrok prilagodba na staništa u kojem obitavaju. Ribe uopće nismo viđali ili jako rijetko, ali se samo stvori od nikud i grabi muhu. Svako malo netko ima ribu na štapu, ali danas očigledno ni Andrej ni ja nismo na nivou, jer nam se isto tako skoro pa svaka riba otkvačuje. Nevjerovatno ali rijetko dobivamo priliku za fotografiju što nas jepočelo frustrirati. Kad je riba već i bila u podmetaču i pripremljena za fotografiranje, uspjela se izmigoljiti iz ruku i opet ništa. Gledali smo se i u nevjericidošli do zaključka da nam baš i danas nejde. No kako sam već i napisao nismo se predali i idemo dalje. Nakon kilometra ribolova dolazimo na pozicije gdje treba samo pješačitia da se uopće ne lovi. Da, takvih „rupa“ ima dosta. U takvim trenucima smo u glavi posložili kockice i znali smo da treba plan B, a to je pristup ribolovu na način „ništa ne prepustiti slučaju“. Tada je i krenula bolja realizacija, a samim tim i kvantiteta fotografija. Svakako moram spomenuti da bi ulovili pastrvu trebalo je muhe dodatno aktivirati. Dakle kod zabačaja (najviše kratki Rollcast, Slingshotting i klasično nimfarenje )nije bilo samo dovoljno pustiti muhu i da tok odradi svoje, nego je trebalo imitirati bijeg nimfe ili neke ribice, što nam je dodatno otežavalo jer i ovako nije bilo baš puno mjesta za takve manevre. Nije nam bilo prvi put da se nalazimo u takvoj situaciji pa smo se relativno brzo i odlično prilagodili na takve prilike što nam je u konačnici i podarilo fotografije prekrasnih divljih potočnih pastrva. Sve to smo ponovili i na terenu kod Slovenskih Konjica i tako još jednom proveli ugodan dan u ribolovu u susjednoj mi Sloveniji. Rijekom Dravinjom gospodari RD SLOVENSKA BISTRICA. Osnovana je davne 1959.g. Osim Dravinje i njezinih pritoka Oplotnice,Ložnice i Polskave koje su jednim dijelom salmonidne vode, društvo gospodari sa 7 ribnjaka u Pragerskom, u Videžu sa 5 ribnjaka, ribnjakom Jernejček u Selskem vrhu, te Črnim jezerom u Pohorju u kojem obitava potočna pastrva i ribolov je dozvoljen samo umjetnom muhom u režimu „Ulovi i pusti“. Sveukupno oko 100 ha vodene površine. Posebnu pozornost posvećuju uzgoju autohtone potočne pastrve. Svi turistički ribolovci su dobro došli na vode RD SLOVENSKE BISTRICE da testiraju svoje znanje i prenesu svoja iskustva na domaće članove. Ribolovne karte možete kupiti u bilo kojem većem mjestu, u ribarskim kolibama uz jezera , te u domu Osankarica na Pohorju ili preko portala http://www.ribiskekarte.si/za kojeg osobno dajem preporuku jer možete biti na vodi kad god poželite i bez dodatnih zezancija oko traženja mjesta gdje se prodaju dnevne ribolovne karte. Konkretno za Dravinju cijena dnevne ribolovne dozvole iznosi 18 eura. Sve o RD SLOVENSKA BISTRICA možete pročitati na njihovom web portalu na adresi http://www.rdslbistrica-drustvo.si/2015/
SPIN CUP U MURSKOJ SOBOTI
U organizaciji RD MURSKA SOBOTA na jezeru Krog-Velika u Murskoj Soboti(Slovenija) održan je po prvi puta spin cup. Nastupio je 51 natjecatelj iz Slovenije i Hrvatske. Ulovljeno je 13 komada štuke prosječne veličine cca 60 cm. Upise je ostvarilo 11 natjecatelja, a pobjedu je uzeo domaći natjecatelj Markan Laci sa dvije ulovljene štuke ukupne dužine 133 cm, drugo mjesto za Boruta Novaka sa također ulovljene dvije štuke, ali sveukupne dužine 123 cm. Treće mjesto za Darka Kelenca sa štukom od 76 cm koja je ujedno i najveća riba natjecanja. Od Hrvatskih natjecatelja valja spomenuti rezultat Siniše Kovačićeka iz Zaboka sa osvojenim 4. mjestom, te Branka Kalinića iz Koprivnice sa osvojenim 6. mjestom.Bez obzira što je ovo bila prva organizacija spin kupa na jezeru Krog-Velika, domaćin se zaista svojski potrudio da nama ribičima ostavi što bolji dojam pa da se opet vidimo dogodine. Atmosfera prije i poslije tekme je bila opuštajuća, ničeg nije manjkalo, sponzorske nagrade su bile i više nego izdašne. Za one koji su možda oklijevali otići na ovo natjecanje, osobno iskreno preporučam da to učine dogodine jer nakon službenog dijela natjecanja možete slobodno loviti na jezeru, a pogotovo se pokazalo odlično za ribolov ostriža laganim priborom. Na 32 ha površine ima ih zaista dosta i bit će Vam to dodatna uživancija! 1. Markan Laci 2 kom 133 cm 2. Borut Novak 2 kom 123 cm 3. Darko Kelenc 1kom 76cm-najveća riba 4. Siniša Kovačiček 1 kom 72cm 5. Vasja Nekrep 1 kom 67cm 6. Branimir Kalinič 1 kom 58cm 7. Vidonja Vlado 1 kom 54cm 8. Vladimir Cep 1 kom 51cm 9. Markan Zoltan 1 kom 47 cm 9. Miran Korošec 1 kom 47 cm 11. Simon Glinik 1 kom 37 cm
Za sve informacije na vodama RD MURSKA SOBOTA pogledajte web portal http://www.rd-ms.si/
3. CUP “GORANSKE MAMARE” – Mrzla Vodica
U organizaciji Općine Lokve i ŠRD Lokvarka iz Lokvi na jezeru Mrzla Vodica održan je 31.10.2015.g. treći po redu team spin cup iz čamaca pod nazivom „Kup Goranske mamare“. Nastupilo je 18 ekipa iz Hrvatske i susjedne nam Slovenije. Jak sjeverni vjetar i sunčano vrijeme nisu baš bili idealni za ribolov, no ulovljeno je 11 riba od strane 9 ekipa. Najbolje su se snašli ribiči iz Slovenije i sa prvim i trećim ekipnim mjestom obilježili su ovaj treći po redu team spin cup. Za nagrade su se pobrinuli, g.Marijan Leš sa svojim prekrasnim drvenim plaketama, trgovina Spinnka iz Zagreba, te Olivari d.o.o iz Samobora. Evo i rezultata ostalih natjecatelja……….
U organizaciji Općine Lokve i ŠRD Lokvarka iz Lokvi na jezeru Mrzla Vodica održan je 31.10.2015.g. treći po redu team spin cup iz čamaca pod nazivom „Kup Goranske mamare“. Nastupilo je 18 ekipa iz Hrvatske i susjedne nam Slovenije. Jak sjeverni vjetar i sunčano vrijeme nisu baš bili idealni za ribolov, no ulovljeno je 11 riba od strane 9 ekipa. Najbolje su se snašli ribiči iz Slovenije i sa prvim i trećim ekipnim mjestom obilježili su ovaj treći po redu team spin cup. Za nagrade su se pobrinuli, g.Marijan Leš sa svojim prekrasnim drvenim plaketama, trgovina Spinnka iz Zagreba, te Olivari d.o.o iz Samobora. Evo i rezultata ostalih natjecatelja.
1. Plešćanski Janezi SLO (Dominik Janeš/ Tomaš Tomaž Curl) 3,50 kg – 2 ribe 2. Šaranaši (Vidaković/Vićević) 2,40 kg – 1 riba najveća na kupu 3. Pike Holic SLO (Damjan Tomic/Nikica Brankovič) 2,16 kg – 2 ribe 4. River Kupa Lodge (Brekalo/ Sršić) 1,60 kg – 1 riba 5.. Kunštek / Magdalenić 1,38 kg – 1 riba 6. Team Sisak Valentino Vojnović/Josip Malnar 1,35 – 1 riba 7. Jurkić Jerkbaits (Boris Jurkić / Sven Jurkić) 1,19 kg – 1 riba 8. Špin Špirit ( Mrakovčić / Burić) 0,93 kg – 1 riba 9. H&S team (Šimunčić / Mirko Hanzekovic) 0,46 dkg – 1 riba
Ostalih 9 ekipa nije imalo ribu za vaganje.
HRVATSKA BASS REPREZENTACIJA 4. NA SP U ITALIJI
Na XI svjetskom prvenstvu u disciplini “Black bass”koje je održano na jezeru Bolsena u Italiji, Hrvatska reprezentacija je osvojila odlično 4. mjesto, što je do sada njezin najbolji uspjeh na SP! Hrvatsku reprezentaciju su sačinjavali Josip Pecigoš, Danijel Vignjević i Siniša Josip Pavlinić iz Zagreba, Marijan Bojčuk iz Bjelovara, Željko Novak i Branimir Kalinić iz Koprivnice, te dva Zagorca, Predrag Maslić iz Bedekovčine i Matija Štefek iz Donje Stubice (član Fishing Cluba Zagorje). Opširniji izvještaj, kao i rezultate popraćene sa fotogalerijom možete vidjeti na web portalu HLPG na adresi http://www.zabok-ribolov.com/cro-bass-liga/
