U organizaciji ŠRD “Jezera” Bedekovčina u subotu, 17.11.2014 godine na jezerima u Bedekovčini održan je tradicionalni osmi po redu „Duo spin cup 2015“. Po vjetrovitom, hladnom i kišovitom vremenu nastupilo je 27 ekipa iz Hrvatske i susjedne nam Slovenije. Do sada rekordan broj natjecatelja. Sveukupno je ulovljeno 13 riba, a upisalo se 10 ekipa. Najbolje je odlovila ekipa MATKUN&FEREK ( Kristijan Matkun i Anđelko Ferek) sa osvojenim 921 bodom i sa ulovljene dvije ribe od kojih je i bila najveća riba natjecanja, štuka teška 3750 grama i dugačka 86 cm koju je ulovio Kristijan Matkun. Drugo mjesto za ekipu DUO PEGLA ( Ivica Gorupić i Damir Loborec) sa osvojenih 298 bodova i također ulovljene dvije štuke. Treće mjesto za ekipu BEDEX TEAM ( Rajko Vidiček i Željko Novosel) sa osvojena 294,5 boda i ulovljene dvije štuke. Prvoplasirane ekipe, kao i one koje su ostvarile ulov nagrađene su sponzorskim nagradama trgovine“Jure“, trgovine Topfishing i Olivari iz Zagreba, a domaćin natjecanja ŠRD „Jezera“ iz Bedekovčine kao i uvijek fantastičan.
IV OREŠJE PIKE MASTERS CUP
U subotu 10.10.2015. održan je na jezeru u Orešju četvrti po redu Pike masters cup. Nastupila je 21 ekipa iz Hrvatske i susjedne nam Slovenije. Po niskom vodostaju u bistroj vodi punoj lopoča ulovjeno je iz čamaca 22 komada štuke. Najveću štuku natjecanja ulovio je Branimir Kalinić iz pobjedničke ekipe Bumble Lure tešku 5,90 kg. Ulove ostvaruje još 13 ekipa. ŠRD SLOGA iz Orešja kao i uvijek fantastičan domaćin, dok se za nagrade pobrinula tvrtka „Olivari“ iz Zagreba. A za svu odgovornost ovog kupa preuzima i sam organizator naš poznati ribolovac Danijel Vignjević iz Zagreba. Pogledajmo i rezultate natjecanja……
Rezultati 4. Orešje Pike masters 10.10.2015.
1. Bumble lure – 11,35 kg (4 ribe) 2. Overmura fishing team SLO – 5,71kg (2 ribe) 3. Garbolino junior team – 4,50 kg (2 ribe) 4. H&S team – 4,19 (3 ribe) 5. Curice – 3,19kg (2 ribe) 6. Team Kupa River – 3,14kg (1 riba) 7. Feel Free kayak – 2,22 (2 ribe) 8. Dvije Letve – 1,97kg (1 riba) 9. Kayak fishing FEA SIsak – 1,61 (1 riba) 10. Prazne udice – 1,54 kg (1 riba) 11. Spinnka 2 – 0,91kg (1riba) 12. PONTOON 21 – 0,93KG (1 riba) 13. Spinnka 1 – 0,56 kg (1 riba)
II SAKURA UL CUP
U nedjelju 27.09.2015. g. organizaciji ribolovne trgovine TOPFISHING iz Zagreba i domaćina ŠRK LOKVARKA Lokve održan je II SAKURA UL CUP. Kup je privukao nevjerojatnih 70 natjecatelja iz Hrvatske i susjednih nam država. Natjecanje se zbog tolikog broja sudionika odvijalo na dva jezera, Lokvarskom jezeru i Mrzloj Vodici. Očigledno da su vrhunska organizacija, bogate nagrade i ljepota krajolika Gorskog Kotara pridonijeli tolikom broju sudionika, a i sama činjenica da je UL ribolov sve popularniji na ovim prostorima. Generalni sponzor natjecanja bio je francuski brend „Sakura“, proizvođač i distributer ribolovnog pribora, čije proizvode možete kupiti u trgovini Topfishing u Zagrebu, te ostali sponzori „Ribnjaci Kupa“, g. Marijan Leš, g. Tihomir Martinović, općina Lokve i TZ Lokve.
Poredak II Sakura UL cup 2015. (prvih 10);
1. Josip Pecigoš 1760 bodova, 42 ribe
2. Robert Kiralj 1690 bodova, 39 riba
3. Ivan Pešut 1120 bodova, 32 ribe
4. Jurica Derniković 1110 bodova
5. Zdravko Šavor 900 bodova
6. Dubravko Fajt 885 bodova
7. Krešimir Šmit 800 bodova
8. Miroslav Vodopija 750 bodova
9. Bruno Krulc 740 bodova
10. Dejan Vojvodić 710 bodova
Najmlađi natjecatelj Tin Škarec, najveći grgeč Ivan Špelić
3.RIBIČKI KUP POVODOM DANA BRANITELJA KZŽ
U sklopu proslave Dana branitelja Krapinsko-zagorske Županije, a u organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana domovinskog rata (UDVDR) podružnica Krapinsko-zagorska Ogranka Zabok i Kluba branitelja Veliko Trgovišće na rukavcu „Buljbač“ održan je 3. ribički kup branitelja u lovu ribe udicom na plovak. Igre je u ime župana otvorio dopredsjednik županijske skupštine Tomislav Končevski, a na kraju natjecanja medalje, zahvalnice i diplome nagrađenima su uručili načelnik općine Veliko Trgovišće Robert Greblički, Vladimir Krmelić, Anđelko Pregiban, Licht Božidar, mr.Josip Horvatin, Duk Milivoj i Zvonko Vlahović………
U sklopu proslave Dana branitelja Krapinsko-zagorske Županije, a u organizaciji Udruge dragovoljaca i veterana domovinskog rata (UDVDR) podružnica Krapinsko-zagorska Ogranka Zabok i Kluba branitelja Veliko Trgovišće na rukavcu „Buljbač“ održan je 3. ribički kup branitelja u lovu ribe udicom na plovak. Igre je u ime župana otvorio dopredsjednik županijske skupštine Tomislav Končevski, a na kraju natjecanja medalje, zahvalnice i diplome nagrađenima su uručili načelnik općine Veliko Trgovišće Robert Greblički, Vladimir Krmelić, Anđelko Pregiban, Licht Božidar, mr.Josip Horvatin, Duk Milivoj i Zvonko Vlahović.
Na natjecanju su ostvareni su slijedećirezultati:
Pojedinačno:
Sektor A 1. Stjepan Kontrec iz UDVDR, klub Veliko Trgovišće I s 2260 boda 2. Ivica Fureš iz UDVDR, klub Veliko Trgovišće II s 1060 boda 3. Zvonimir Boršić iz ŠRD “Klen” Hum na Sutlis 880 bodova
Sektor B 1. Ivan Tušek iz ŠRK “Klen” Oroslavjes 3765bodova 2. Zdravko Ivanek ŠRD “Zabok” Zaboks 2705 bodova 3. Zlatko Paučnik iz UDVDR, klub Veliko Trgovišće I s 2420 boda
Sektor C 1. Kristijan Ivanek iz UDVDR, klub Veliko Trgovišće I s 4660 boda 2. Kruno Konterc iz UDVDR, klub Veliko Trgovišće II s 1710 boda 3. Zoran Čuček iz ŠRD “Klen” Hum na Sutlis 1450 boda
Ukupniekipni rezultati:
1. UDVDR Veliko Trgovišće I s 5 negativna boda
2. UDVDR Veliko Trgovišće II s9 negativna boda
3. ŠRD „Klen“ Hum na Sutlis 10 negativna boda
4. ŠRD „Zabok“ Zabok s 11 negativna boda
5. ŠRK “Klen” Oroslavjes 12,5 negativna boda
6. UDVDR Bedekovčina I18 negativna boda
7. UDVDR Bedekovčina II20 negativna boda
8. UDVDR Zaboks 22,5 negativna boda
Ugodno i lijepo druženje branitelja i dragovoljaca završeno je zajedničkim druženjem s ribičima ŠRS KZŽ i ostalim prisutnim gostima uz zajednički ručak. Za pomoć u organizaciji natjecanja uručene su uramljene zahvalnice općini Veliko Trgovišće i ŠRD „Klen“ iz Oroslavja. Natjecanje je financijski potpomogla Krapinsko-zagorska županija, općina Veliko Trgovišće, a u organizacijskom dijelu ŠRS KZŽ i ŠRK „Klen“ iz Oroslavja kao domaćin natjecanja.
ZAVRŠNICA HRVATSKE LIGE PASTRVSKOG GRGEČA
Završena je i sedma sezona Hrvatske lige pastrvskog grgeča. Odličan nastup u zadnja dva kola ekipe ŠRK KOPRIVNICA BUMBLE LURE za koju nastupa i član Fishing Cluba Zagorje MATIJA ŠTEFEK iz Donje Stubice u paru sa starim asom BRANIMIROM KALINIĆEM iz Koprivnice donio im je sveukupno drugo mjesto i izravan plasman na SP slijedeće godine koje će se održati u Portugalu. Novi prvaci države su ekipa ŠRD SLOGA OKUMA TEAM iz Orešja u sastavu Pavlinić Siniša Josip i Vignjević Danijel oba iz Zagreba. Kroz šest kola na jezeru Petnja u Sibinju i staroj Savi u Crkvenom Boku sveukupno je ulovljeno175 riba ukupne težine 116,82 kg. Najteža riba 2 kg (ekipa ŠRK PODRAVKA BUMBLE LURE). Opširnije izvještaje sa svih šest kola HLPG, kao i fotogalerije možete vidjeti na portalu http://www.zabok-ribolov.com/cro-bass-liga/
GRAČNICA – “RIJEKA SJEČANJA”
Na red je došla i rječica Gračnica. Izvire na 460 nadmorske visine u naselju Planina pri Sevnici i nakon dvadesetak kilometara toka se ulijeva u rijeku Savinju kod Rimskih Toplica. Lijeva pritoka je rijeke Savinje. Slovenci ju slove kao potok, no ako su na njoj postavljene dvije omanje elektrane (Mišji dol i Brodnice u Zagračnici), ipak bi rekao da je to rječica, barem za mene i to 20 km predivnog toka kroz Gračansku dolinu! Andrej i ja smo se dogovorili već s početka ovogodišnje mušičarske sezone da ćemo ove godine odloviti rječicu Gračnicu, najviše iz Andrejove znatiželje, jer je on bio dugogodišnji član RD Laško koji je aktivno sudjelovao skoro u svakoj radnoj akciji na rječici Gračnici i praktično se brinuo o njoj nekoliko godina. Životni putevi su ga odveli u Celje gdje se skrasio sa obitelji i najviše zbog posla, manjka vremena, blizine te rječice, nije više u mogućnosti biti toliko aktivan kao prijašnjih godina dok je bio mlađi. Andreja je zanimalo kakav je trenutno riblji fond na njegovoj „Rijeci sjećanja“. Mene nije teško nagovoriti, a pogotovo kad se radi o takvom aktivnom ribolovu u kanjonu, gdje se na svakih desetak metara ponovno iznenadite sa onim što vidite. Zabok, pa prijelaz Kumrovec i pravac prema Bistrici ob Sotli, skretanje na prvom raskrižju desno prema Kozju, prolazite kroz Pilštanj i nakon toga skrenete lijevo prema Dobju pri Lesičnom, zatim prolazite Planinski vrh i Planinsku vas i dolazite u Loke pri planini i dalje pratite putokaz za Rimske Toplice. Možda djeluje komplicirano, ali nije nimalo. Najjednostavnije je uključiti navigaciju i nećete pogriješiti. Nakon 65 km puta dolazim do rječice Gračnice. Kilometar niže dolazim u Mrzlo Polje gdje mi se sa lijeve strane pruža pogled na ribnjak Marof koji je komercijalnog tipa i otvoren je samo vikendom i praznikom. Baš tu smo se sastali Andrej i moja malenkost i za dvije minute se dogovorili gdje ćemo sve danas loviti. Andrej ima Gračnicu u malom prstu i znao sam da ćemo loviti na najboljim dijelovima rječice. Dogovor je bio da se malo vratimo poviše, točnije da prve zabace u vodu napravimo pod Počerenskim slapom kojeg je majka priroda stvarala dok postoji rječice. Ispod slapa se u ljetnim mjesecima možete komotno okupati, a i po viđenim ostacima roštiljanja vjerojatno je to omiljena destinacija domaćih mještana. Par zabaca, jedan nerealizirani griz, fotografija za uspomenu i spuštamo se niže. Prolazimo kroz Jurklošter i vidim sa lijeve strane kartuzijanski samostan koji datira od davne 1170 god. Povijest kartuzijanaca nekom drugom prilikom, a mi smo tu napravili našu drugu postaju. Auto ostavljam na mjestu gdje ćemo se nakon prve etape ribolova vratiti i sjedam u Andrejov auto, te se spuštamo neki kilometar niže. Tu ulazimo u vodu i počinjemo sa ribolovom. U prvih nekoliko stotina metara lovimo svaki po par potočnih pastrva, no rijetko koju u mjeri. Nema veze jer ulovljene ribe izgledaju čarobno. Prilagodile su se prirodi i vodi u kojoj obitavaju. Pigment, kondicija savršeni. Na takvim rječicama je potreban poseban pristup ribolovu. To sam već pisao u nekim od prijašnjih članaka. Treba biti što tiši na vodi, ne hodati prebučno pogotovo na mjesta za koja mislite da skrivaju ribu, probajte se šuljati i nemojte biti lijeni kleknuti se, pa ako treba i zauzeti takvu pozu da se jedan drugome smije zbog toga. Izmjenjujte se na pozicijama jer za dvojicu nema mjesta i jedan drugome ćete plašiti ribu, nemojte prebacivati izgledno mjesto nego metar po metar uzvodno svaki zabac dok ne pročešljate poziciju. To mora biti pravilo i to je jedini način da budete uspješni na rječicama i potocima tipa Gračnice! Takav pristup nam donosi i prve mjerske ribe. Naravno potočne pastrve koje fotografiramo i neznamo koja je ljepša od druge. Prvi kilometar smo prošli i izašli gdje smo parkirali moj auto i spustili se niže opet do Andrejovog auta. Andrej se prebacuje u svoj auto i krećemo naniže. Dolazimo na kraj sela Lipni dol gdje opet ostavljamo moj auto i ja se prekrcavam u Andrejov i krećemo još niže i opet na neki kilometar zaustavljamo se i ulazimo u vodu. Točnije počeli smo loviti iznad kanjona Grahotje. Ovakav način prelaska od mjesta do mjesta je vrlo zahvalan jer Vam štedi energiju i možete kroz dan proći mnogo više terena nego sa jednim autom. Naša treća etapa ribolova je bila u rangu druge. Prekrasne ribe različitih dimenzija i naraštaja isto kao i teren kojeg prolazimo. Zaista je to jedna od najočuvanijih rječica u Sloveniji. Mnoštvo kaskada koje prolazimo, kameni dijelovi ostataka mlinova, slapići, virovi, brzaci koji svake godine mijenjaju konfiguraciju i preusmjeravaju tok rječice negdje i na dva dijela, pa se opet stapaju u jednu cjelinu. Obala sa mnoštvo endemskih i ugroženih vrsta bilja. Odmor za dušu i tijelo. Lovimo i guštamo kao grofovi Celjski prije osamsto godina. Četvrtu etapu koja je bila ujedno i zadnja započinjemo na početku Lipnog dola i krećemo se opet uzvodno jedno tristotinjak metara. Domaći ribiči bi rekli da smo lovili ispod“gamsa“(Gams je divokoza po Hrvatski). U tom djelu smo ulovili manje ribe, dali zbog toga što je nema ili zbog toga jer je već dobrano prošlo podne i riba slabije radi, to neka Andrej otkrije jednom drugom prilikom. U svakom slučaju na tom potezu Andrej lovi ribu dana. Potočna pastrva četrdesetak centimetara dugačka sa predivnim točkama nam je došla kao šlag na tortu. Ovjekovječili smo je sa par fotografija i zaključili da je vrijeme za gablec. Vikendica uz Gračnicu od Andrejove kolegice je bila idealno mjesto za odmor. Uz jelo i pilo prepričavamo današnji ribolov i Andrej zaključuje da je iznenađen stanjem na vodi. Veli da je od njegove zadnje posjete Gračnici voda dosta promijenila konfiguraciju terena i da je očekivao slabiji ribolov od ovog našeg današnjeg. Do ušća u Savinju je još dosta terena (cca 7 km), no za to treba imati i snage i volje, a visokih 30° C nam naprosto nije dalo šansu za nastavak mušičarenja. Odlučili smo prekinuti, a ja se nadam da se Andreju vratila nostalgija za njegovom „Rijekom sjećanja“!
RD LAŠKO gospodari osim sa rječicom Gračnicom i sa jednim dijelom rijeke Savinje koja je bogata ciprinidnom ribom, šaranskom ribom, grabežljivcima i salmonidima (mladica), te ribnjakom Marof koji je komercijalnog tipa i radi samo praznikom i vikendima. Na ribnjaku je moguć dogovor za veće skupine ribolovaca, pa se mogu organizirati razni piknici uz popratni rekreativni sadržaj. Cijene ribolovnih dozvola:
Ciprinidi Savinja – 15 eura
Grabežljivci Savinja – 20 eura
Salmonidi Gračnica – 20 eura, dozvoljen ribolov od 01.04.-01.09. u tekućoj godini
Ciprinidi ribnjak Marof – 15 eura
Grabežljivci ribnjak Marof – 20 eura
Uz napomenu da za ribolov mladice na rijeci Savinji morate biti u pratnji sa jednim članom RD Laško ili ako ste član društva ribolov se mora odvijati u paru! Sjedište RD LAŠKO se nalazi na adresi Trubarjeva 3, Laško. Uredovni dan je svaka srijeda od 17-18 sati. Telefon +386 (0)3 620 5519, email: druzina.lasko@amis.net, više o RD LAŠKO možete pročitati na web adresi: http://www.rdlasko.si/index.htm
PREMA KANJONU KAMNIŠKE BISTRICE
Kamniška Bistrica je lijeva pritoka rijeke Save. Dugačka je 33 km,a izvire na cca 600 metara nadmorske visine podno Kamniških alpa i tipična je alpska rijeka. Podijeljena na četiri revira. Izvorski dio tzv. rezervat u kojem je zabranjen ribolov, dvojka, trojka i četvorka. Nikad u životu nisam imao teži ribolov od ovog prema kanjonu Kamniške Bistrice. Ne mislim na ulov ribe, nego na fizičku aktivnost koja je ovaj put zaista bila zahtjevna. Za ovaj ribolov slobodno mogu reći da je to bio pravi „fly rock fishing“ i usudio bi se reći ribolov za „prave muškarce“. Iz Zaboka do Celja sat vožnje i pretovar u Andrejov auto i ovaj put po staroj cesti prema Kamniku. Neznatno više vožnje i dodatno razgledavanje susjedne nam Slovenije. U samom Kamniku prelazimo preko mosta ispod kojeg teče Nevljica i koja se u samom gradu ulijeva u Kamnišku Bistricu. Nevljica mi je ostala u lijepom sjećanju od prošle godine gdje smo se nalovili zaista lijepih potočnih pastrva. Bili smo mi lani i na Kamniškoj Bistrici u reviru broj 4 gdje je dozvoljeno špinanje i mušičarenje, ali nekako nam je ostala dužna ta rijeka, pa smo odlučili ove godine otići prema izvoru, točnije u revir broj 2 koji se proteže od mosta između gornjeg i donjeg Stranja, pa do mosta ispod rezervata. Cijeli taj dio je salmonidni revir i dozvoljen je ribolov samo mušicom. U vodu smo ušli u naselju Stahovica točnije kod mosta Koželjev pot i kretali se uzvodno po rijeci. Već kod samog mosta lovimo naizmjenično Andrej i ja nekoliko potočnih pastrva. Sve su to ribe koje su se prirodno izmrijestile u toj rijeci. Voda je tirkizne boje, na plićim dijelovima modrozelena, a prije svega čista planinska koju možete i popiti. Ribe su se prilagodile toj okolini i djeluju onako bljedunjavo, ali prekrasnog pigmenta, a posebno su me se dojmile njihove repne perajesa crvenkastim obrubom. Već u prvih par stotina metara našeg ribolova uzvodno po rijeci dalo se naslutiti da će biti teško. Kamniška Bistrica na tom dijelu nema pristupačne obale, sve je to divljina i naše kretanje se odvija uzvodno po vodi uz prelaženje svih mogućih prirodnih prepreka. Svakako moram napomenuti da se nemojte upuštati u ovaj revir 2 u ribolov sa proljeća kad je vodostaj povišen, jer nećete se moći uopće kretati po vodi. Najbolje je ljetno vrijeme kad nema desetak dana kiše i vodostaj se donekle oporavi, jer jedino tako možete hodati po toku, a da Vas voda ne nosi i da Vam ne predstavlja dodatne teškoće u kretanju. Bacamo na najizglednije pozicije uz samu obalu i tamo svako malo dobivamo ribu. Ribe nisu nešto velike, ali su u dobroj kondiciji, rekao bi da su u top formi. Fotografiramo svaki detalj za uspomenu, što vode, što okoliša što ribe. Izmjenjujemo se za mjesta, jer na pojedinim dijelovima rijeke nema mjesta za dva mušičara. Prokužili smo da bez dodatnog otežanja ili tungsten glava nema dobrog ribolova. Nakon prvog prijeđenog kilometra slijedila je pauza i to zaslužena pauza. Sjeli smo na kamen i obnovili i pregledali pribor. Nije dugo trajalo, jer znatiželja je bila veća od umora. Svakih desetak metara novo iznenađenje na vodi, nova prepreka, novi izazov. Kako smo sve više odlazili u nepoznato, tako su i ribe koje smo ulovili bile većih dimenzija. U jednom trenutku sam se okliznuo i ostao bez vrha na štapu. S obzirom kako i na koji način sam lovio i kud smo se kretali, još sam i dobro prošao. Nastavio sam sa nimfarenjem preko druge vodilice. Malo mi se motala žnora iznad vodilice, ali niti u jednom trenutku nisam pomišljao na odustajanje. Svaka dubina ima ribu i ako je nisi zakvačio u prvom zabačaju, drugog pokušaja više nema. To je ta poznata prepoznatljivost autohtonih riba koje su izrasle u svojem prirodnom okruženju. Daju ti jednu šansu i ako je nisi ulovio: „Vidimo se drugom prilikom!“. Nakon 5 sati nadmudrivanja sa rijekom prošli smo i drugi kilometar. Da dobro ste pročitali! 5 sati ribolova i prijeđenih cca 2 km! Nalovili smo se prekrasnih potočnih pastrva. Maksimalno smo ovjekovječili svaki detalj u toj našoj avanturi, ali do kraja nismo došli. Naprosto nije bilo više snage u tijelu i odlučili smo se za kraj današnjeg ribolova. E sad slijedi ono što si naprosto nisam niti u snu mogao zamisliti, jer smo se Andrej i ja malo „zaigrali“ i otišli dosta daleko prema kanjonu. DA, treba se sad vratiti natrag gdje smo ostavili auto. Andrej predlaže povratak po vodi nizvodno, no ja govorim da nema šanse da se više vraćam po vodi. Pada odluka da se penjemo uzbrdo i to kakvo uzbrdo. Planinarenje 50 metara uzbrdo pod kutem cca 80° je bio „šlag na tortu“ovog našeg pustolova. Kad smo ugledali cestu koja ide paralelno uz Kamnišku Bistricu skroz do izvora bili smo veseli ko mala djeca. Povratak do auta još 2,5 km cestom, fotografija Kamniško-Savinjskih alpa u pozadini i pogled na korito rijeke. Koliko nam god bilo teško u tim trenucima, toliko smo bili i zadovoljni viđenim i ostvarenim. Dolazak do auta, te gablec koji nam je fino sjeo. Da nebi završio samo na tome, pobrinula se pčela koja me ubola u desnu šaku. Eto valjda zato što smo se nalovili riba iz njezine rijeke. Ma neka je, nema veze. Put do Celja sam prespavao u autu. Nek se Andrej ne uvrijedi jer nije to baš moj običaj, ali ovaj put je to bilo opravdano. Nisam baš siguran da je netko od domaćih ribiča tu etapu nedavno prošao. Dolazak u Zabok i ravno na „google maps“. Pogled na kartu mi ukazuje da smo prošli cca 1/3 revira 2 i da još ima 5,5 km do izvorskog dijela. Naravno da je pao dogovor da odradimo revir 2 do kraja, ali u dvije etape……………….zbogom pameti!
ROYAL TENEN SPIN CUP 2015.
Povodom obilježavanja dana Domovinske zahvalnosti u Kninu je treću godinu zaredom održan spin kup pod nazivom „Royal Tenen spin cup 2015.“ Nastupilo je 28 natjecatelja iz Hrvatske i susjedne nam Bosne i Hercegovine. Natjecatelji su bili podjeljeni u dva sektora. Sektor A je lovio na rijeci Krki, dok je sektor B lovio na rijeci Butižnici desnoj pritoci rijeke Krke. Pobjednik ovog međunarodnog natjecanja je Boris Ladan iz Jajca (BiH) sa ulovljene 22 pastrve i sa 9 negativnih bodova (A sektor). Drugo mjesto za Mario Putnik iz Trilja sa prvim sektorskim mjestom (B sektor) i 14 negativnih bodova, a treće mjesto osvojio je Anto Mrkonja iz Knina sa drugim sektorskim mjestom (A sektor) i 10 negativnih bodova. Ulovljeno je sveukupno…..
Povodom obilježavanja dana Domovinske zahvalnosti u Kninu je treću godinu zaredom održan spin kup pod nazivom „Royal Tenen spin cup 2015.“ Nastupilo je 28 natjecatelja iz Hrvatske i susjedne nam Bosne i Hercegovine. Natjecatelji su bili podjeljeni u dva sektora. Sektor A je lovio na rijeci Krki, dok je sektor B lovio na rijeci Butižnici desnoj pritoci rijeke Krke. Pobjednik ovog međunarodnog natjecanja je Boris Ladan iz Jajca (BiH) sa ulovljene 22 pastrve i sa 9 negativnih bodova (A sektor). Drugo mjesto za Mario Putnik iz Trilja sa prvim sektorskim mjestom (B sektor) i 14 negativnih bodova, a treće mjesto osvojio je Anto Mrkonja iz Knina sa drugim sektorskim mjestom (A sektor) i 10 negativnih bodova. Ulovljeno je sveukupno 188 riba (128 na rijeci Krki i 60 na rijeci Butižnici). Domaćin ŠRD Krka iz Knina, uz potporu TZ grada Knina i samog grada Knina, te uz sponzore natjecanja V.I.R.B.U.S d.o.o ribogojilište, GENERALI osiguranje i Anglers´zone Pontoon 21 omogućio je svim natjecateljima poslije natjecanja slobodni ribolov na rijeci Krki, kao i ugodan cjelodnevniboravak u ribarskoj kućici. Nagrade najboljima je uručio dogradonačelnik grada Knina gosp. Nikola Blažević. Kuriozitet ovog natjecanja je bio ulov Siniše Kovačićeka iz Zaboka, koji je u četvrtom izlasku na vodu ulovio u B sektoru na rječici Butižnici pastrvu dugačku 64 cm i tešku cca 3 kg. Domaći ribolovci govore da unatrag deset godina nije ulovljena takva riba u Butižnici. Članovi Fishing Cluba Zagorje zahvaljuju DVD Zabok-Gubaševo na ustupljenom vozaču i kombi vozilu, te domaćinu natjecanja na ugodnom gostoprimstvu. Vidimo se dogodine! REZULTATI PRVIH DESET NATJECATELJA: 1. Boris Ladan plasman 1 sektor A 2. Mario Putnik plasman 1 sektor B 3. Anto Mrkonja plasman 2 sektor A 4. Mato Pavić plasman 2 sektor B 5. Dujo Samardžić plasman 3 sektor A 6. Mirko Hanžeković plasman 3 sektor B 7. Nikola Despotušić plasman 4 sektor B 8. Mario Lacić plasman 4 sektor A 9. Pero Radić plasman 5 sektor A 10.Robert Čalopek plasman 5 sektor B
ČLANOVI RD MOZIRJE U CRKVENOM BOKU
Imao sam tu čast pozvati u goste članove RD MOZIRJE iz Slovenije na jedan neobavezan ribolov u Hrvatsku. Izrazili su želju za ribolov na pastrvskog grgeča. Crkveni Bok mi je odmah pao na pamet jer realno gledajući kod nas u Hrvatskoj je to voda na kojoj možeš stvarno doći i uloviti tu ribu. Stara Sava u mjestu Crkveni Bokje ujedno i mjesto gdje se redovito već par godina odigravaju utakmice Hrvatske lige pastrvskog grgeča. Pošto sam i sam bio natjecatelj te iste lige znao sam unaprijed što nas čeka. Može biti odlično, a može biti i katastrofa, no u svakom slučaju ribu ćemo vidjeti, a to mi je bilo najvažnije u ovoj našoj maloj avanturi. Subota ujutro oko 7 sati na moju adresu dolazi kombi SLO registracije. Njih šestorica iskrcavaju hranu i piće na terasi obiteljske kuće. Gablec nakon puta iz Slovenije im je baš pasao. Na brzinu je to sve išlo jer nas je još čekao put od 160 km do Crkvenog Boka. Nakon pola sata ukrcavamo se u kombi i krećemo. Atmosfera kod polaska vesela i na putu ka Crkvenom Boku stajemo svako malo u nekoj gostioni uz cestu. Onako kako smo i planirali na odredište dolazimo oko 12 sati. Naš domaćin Samir Alijanović iz Siska nas srdačno dočekuje u svojoj staroj hrastovoj( hrast lužnjak) drvenoj kući koja je stara zasigurno preko 100 godina i koju konzumira samo za svoje kolege po štapu. Ja sam jedan od njih pa mi nije bilo teško ga nagovoriti da primi delegaciju iz Slovenije, ipak je on član Fishing Cluba Zagorje. Kratko upoznavanje sa gazdom kuće i krenulo je lagano opuštanje uz poneku pivicu. Kad smo već prošli onu barijeru sa upoznavanjem krenuli smo na vodu. Tri čamca i svaki na svoju stranu. Osobno u čamcu sam bio sa Andrejom Šoštaričem koji je izrazio želju da lovi bassa mušičarskim priborom i Dušanom Žuntarom koji je zajedno samnom špinao. Nije bilo nikakvih problema oko toga. Ja sam bio skiper i dovozio sam ih na najizglednije pozicije, te usput kad je bila prilika zabacivao svoje mamce. U druga dva čamca Rudi Mutec i Bojan Lukše, te Milan Kojc i Janez Brinovec su imali ipak nešto više komocije. To subotnje poslijepodne je prošlo relativno brzo, a i osjetio se umor nakon putovanja te smo ribolov završili sa ulovljenih par basseva po svakom čamcu. Riba nije radila bog zna što, ali ipak se je ulovilo nešto manjih primjeraka. U svakom slučaju bili su zadovoljni viđenim. Bitno je bilo da su ulovili i to me je jako veselilo. Slijedio je nastavak priče pod nadstrešnicom našeg domaćina. Roštilj i ribički razgovori do kasno u noć. Drugog dana ujutro buđenje. Dok su neki još čvrsto spavali Andrej i ja smo otišli u jutarnji ribolov sa obale. U pola sata bacanja nekolicina omanjih basseva i to je bilo sve. Ostatak ekipe se budio na rate, pa tako oni koji su išli najkasnije prileći ti su i kasnili ujutro na doručak. No oko 8 sati svi smo bili za stolom. Uz kavicu pada dogovor i taktika. Naveliko se sprema pribor i eto nas u čamcima. Posade iste kao i jučer. Andrej i danas ganja bassa sa mušičarcem, dok Dušan i ja teramo po svome. Druga dva čamca gubimo već sa vidika i dolazimo na početak starog toka i tu forsiramo da bi ulovili ipak neku veću ribu. Lopoč, granje i velika drva u vodi su upravo zapreke i zakloni gdje bi se bass trebao skrivati. Uporno bacamo i uspijevamo iščeprkati par respektabilnijih primjeraka. Čujemo i da su se druga dva čamca upisala sa ribom. Polako nas vjetar nosi natrag po toku i za nekoliko minuta smo na molu gdje se iskrcavamo i sažimamo dojmove. Osmijeh od uha do uha mi ukazuje na to da je misija ispunjena i da smo relativno zadovoljni sa ribolovom. Osobno sam očekivao više lijepih riba, jer znam da ih Crkveni Bok krije, no očigledno su to oni dani kad je bass u nekoj letargiji. Kasnije doznajemo od gazde da je najbolji termin od 11-17 sati i da u tom periodu kad su najveće vrućine je bass najaktivniji. No mi starci i nismo baš za te egzibicije, mi smo više za hlad! No kako god bilo mislim da smo se lijepo podružili i zabavili kroz ova dva dana u Crkvenom Boku. Starom Savom u Crkvenom Boku gospodari Zajednica športsko-ribolovnih udruga Siska koja broji dvadeset društava iz Siska i okolice. U njihovoj ingerenciji je 386 km rijeka i potoka na ukupno cca 4700 hektara površine. Od toga otpada 530 hektara na vode stajačice. Cijena dnevne karte je 60 kuna. Stara Sava u Crkvenom Boku bogata je i šaranskom ribom. Ovdje plivaju lijepi primjerci kapitalnih amura i šarana, babuške su nerijetko preko kile. Ima štuke, smuđa, soma, kao i bijele ribe. Prilaz vodi je uređen na par mjesta, no uglavnom najbolje se isplati ribolov iz čamca. Čamci mogu imati i elektromotore. Nemojte se začuditi ako pokraj Vas prođe koja krava ili konj ili bilo koja domaća životinja, jer ovdje je manje-više sve na slobodnoj ispaši. U Crkvenom Boku „vrijeme stoji“ i tako je i nama bilo, no kratko je stajalo! I onda opet taj dosadni ponedjeljak! Više o ZŠRU Sisak možete pogledati na web portalu http://www.zsru-sisak.hr/
LJETNO ZUJANJE NA SAVI
35 je u hladu, Sava je na -253 cm i kiše nema na vidiku. S obzirom da su bassevijoš traljavi poslije mrijesta, pala je odluka da se malo posvetimo našoj najvećoj rijeci. Stižemo oko pet popodne na već dobro poznatu poziciju, nakon što smo preživjelipokušaj gospođa da nam nametnu osjećaj krivnje zbog cjelonoćnog ribolova i jedno kuhanje auta . Iskrcavanje, punjenje kajaka svim potrebitim stvarima, spuštanje do pogodnog mjesta za ulaz i konačno…otisnuli smo se. Laganim veslanjem stižemo na cca 500 metara udaljenu adu….iskrcavanje, slaganje pribora. Sunce peče nenormalno, voda mala….
35 je u hladu, Sava je na -253 cm i kiše nema na vidiku. S obzirom da su bassevijoš traljavi poslije mrijesta, pala je odluka da se malo posvetimo našoj najvećoj rijeci. Stižemo oko pet popodne na već dobro poznatu poziciju, nakon što smo preživjelipokušaj gospođa da nam nametnu osjećaj krivnje zbog cjelonoćnog ribolova i jedno kuhanje auta . Iskrcavanje, punjenje kajaka svim potrebitim stvarima, spuštanje do pogodnog mjesta za ulaz i konačno…otisnuli smo se. Laganim veslanjem stižemo na cca 500 metara udaljenu adu….iskrcavanje, slaganje pribora. Sunce peče nenormalno, voda mala….niti r od rauba. Mrtvo more. Probamo laganim priborom i provjerenim varalicama na izgledna mjesta za klenove. Ništa. Niti praćenja. Vidimo ribe pod nogama, velike ribe. Lijeno se miču kada prolazi varalica. Konačno dobivam jednoga. Pa pajdo dobiva jednoga. Mali su, takve imamo i doma u Krapinici, komentiram…..nismo za to išli na Savu. Sedam sati, vruće za popi…t,konačno je počelo gristi. Šteta samo što ribe nisu u pitanju. Tko jednoljetno večer ili noć nije proveo blizu Save, nezna što su komarci. Bježali smo i mahali rukama u jednom trenutku, jerbrijem da smo stali, srušili bi nas i iscijedili kao spužve. Strašno. Jedan drugog smo špricali autanom u agoniji. Jedva smo se spasili. Idemo dalje….bacamo…dobivamo još po klena, čekamo sumrak, jer ako onda neće, neće nikad. Mijenjamo poziciju, selimo se na drugu adu i tamo se raspakiravamo i slažemo šator….tu ćemo noćiti. Sumrak….nema rauba, nema griza…mrtvo. Bacamo i mijenjamo varalice, taktiku, pozicije….ništa. Frendu dosta, on bi doma. Jedva ga odgovaram. Kud ćeš na Savu kajakom po mraku. Nismo neiskusni, ali…..čemo tražiti vraga. Idemo bacati, bit će nešto. Konačno zvukovi po vodi, keder se komeša, posvijetlimo pod noge, milijuni sitneži u 10 centimetara vode. Raub, pa još jedan, pa kederilete, pa nas ribe špricaju. Kao da je netko stisnuo prekidač, odjednom lom na vodi, oko nas. Briga grabežljivce što tamo neka dva tipa stoje na sred Save i pokušavaju kao nešto uloviti. Lupaju nas kederi po nogama u paničnom bijegu, lupaju nas veće ribe koje love kedere. Gledamo i šutimo skamjenjeni. Neznam koji se sjetio prvi zabaciti. Griz, pa još jedan, pa još….riba, dvije, tri….kud zabaciš tu je riba ili barem griz. Klen, ne sitan više, jer takve imamo i doma, klen preko pedeset. Mrene, bolen, smuđ. Som je lupio nedaleko od nas. Puno drilova, puno spadanja. Koštale su nas male troce na voblerima. Lovili smo do pola tri ujutro, uopće nismo osjećali vrijeme. Tad je mene uhvatilo u leđima, a frenda u želucu, pa smo išli nešto pojesti i odmoriti malo. Zavukli smo se u šator i odlučili sat vremena odspavati. Nažalost malo nam je pobjeglo, pa smo propustili svitanje….šteta, no što je tu je….bacamo opet, prvih par zabaca sedam drilova i dvije mrene na suhom. Hoćemo još i ignoriramo bolene koji raubaju na 50 metara. No bilo je dosta, sunce se je pokazalo i riba je nestala, jednostavno nestala. Ekipa iznad nas je dobro istukla one bolene koje smo mi ignorirali, ali stali su i oni, to je bilo to. Pakiramo se i slijedi uzvodno veslanje protiv ne baš slabašne struje. Stigli smo doma polomljeni, ali sretni kao mala djeca. Ponovilo se čim prije.
