Tradicionalni USF KRAPINA 2021. – memorijal „Zdravko Demirović-Zagi“ ove godine je održan 16.10.2021. Možda i jedan od najhladnijih do sada. Ujutro maglovito, ali se ubrzo vrijeme promijenilo na ugodnih i sunčanih 15 stupnjeva. Ribolov na rijeci Krapinici kroz sam centar grada Krapine je uvijek atrakcija za ribiče natjecatelje i znatiželjne šetače. Nastupilo je 14 natjecatelja iz kontinentalne Hrvatske. Domaćin natjecanja SRD Krapina, a oko organizacije se pobrinuo Fishing Club Zagorje iz Zaboka. Ove godine pobjednik je kao i lani Matija Štefek iz Donje Stubice, drugo mjesto za Martina Kuhara iz Jastrebarskog, dok je treće mjesto zauzeo domaći natjecatelj Gordan Horvat iz Krapine. Glavne nagrade za prva tri mjesta je osigurao Fishing Club Zagorje i KUZMA FISHING TACKLE iz Koprivnice, a sponzorske majice za sve natjecatelje darovao je „O5“ premium spirit bar iz Velikog Trgovišća. Druženje uz zajednički ručak se nastavilo u pizzeria „Picikato“ u samom središtu grada Krapine.
Čestitke pobjednicima i vidimo se dogodine!
15. KLUPSKO NATJECANJE FCZ
Jubilarno 15. po redu klupsko natjecanje članova Fishing Cluba Zagorje na rijeci Čabranki u mjestu Plešce. Atmosfera odlična, sunčano i toplo, društvo veselo, Čabranka puna riba, a vrijeme kao da stoji. U tim uvjetima ne možete se loše provesti. I tako je i bilo. Stvarno smo guštali u zajedničkom druženju u prekrasnom ambijentu Gorskog kotara uz rječicu Čabranku. Kuriozitet ovog 15. po redu natjecateljskog zdanja je bio što se ove godine lovila nadprosječno velika riba. Prvo mjesto je pripalo Željku Brekalu iz Zagreba, drugo mjesto za Mladena Vranara iz Zaprešića, dok je treće mjesto zauzeo Martin Kuhar iz Jaske u „pripetavanju“ sa Tihomirom Martinovićem iz Zagreba jer su imali isti rezultat na kraju natjecanja. Kao i uvijek odlično domaćinstvo od strane obitelji Klarić iz Plešca, te ŠRU Čabranke koja nam pomaže da naše klupsko natjecanje i dalje bude tradicija na ovim prostorima. Zahvala i našem vozaču Damiru Papišti koji je ove godine prvi puta bio u ribičkoj ekspediciji i koji se pobrinuo da ne ostanemo gladni i da se kao i uvijek vratimo sigurno u Zagorje. Fish & Chill………..to je to.
mRibic – MOBILNA APLIKACIJA
Poštovani ribiči! Kao što već znate od 01.01.2021.g puštena je nova mobilna aplikacija za korištenje ribolovnih godišnjih dozvola, dnevnih, trodnevnih i sedmodnevnih ribolovnih karata na prostoru Republike Hrvatske. Aplikaciju naziva mRibic (trenutno verzija 1.07) možete preuzeti za android smartphone na TrgPlay storeu i za iphone na iStore. Aplikacija je puštena uz mogućnost dodatnog unapređenja iste i nadamo se novijim i poboljšanim verzijama u bliskoj budućnosti. No i ovo je veliki iskorak MP u smislu unapređenja ribolova na našim prostorima.
Da bi se uopće koristili aplikacijom mRibic morate imati pametni mobitel ( smartphone za korisnike android sustava) ili iphone mobitel koji je već sam po sebi smartphone, te kreiranu e-mail adresu. Većina ribiča koji su preuzeli nove e-iskaznice o položenom ribičkom ispitu su predali i svoj e-mail. Prilikom kupovine godišnje ribolovne dozvole na taj isti mail su dobili potvrdu da su kupili godišnju ribolovnu dozvolu na kojoj su upisani podaci ovlaštenika, broj ribolovne iskaznice i ostalo. Oni ribiči koji nisu kupili godišnju ribolovnu dozvolu, nego misle loviti kroz tekuću godinu samo na dnevne ribolovne dozvole, bilo bi poželjno da također imaju instaliranu aplikaciju i kreiran e-mail, jer će na taj način pomoći ovlašteniku u statističkim podacima što se tiče ulova, odnosno zadržavanja količine i težine ribe. Na svojem android mobitelu (smartphone) pronađite ikonu TrgPlay, kliknite na nju i u tražilici upišite riječ mRibic. Pojavit će Vam se ikona, kliknite na nju i pokrenite instalaciju. Kad se instalira aplikacija, ona Vam je negdje na Vašem zaslonu mobitela. Potražite ju i pokrenite. Trenutno je inačica verzije 1.07
Slika 1. Zaslon mobitela
Kad pokrenete aplikaciju, pogledajte detaljne upute na ovom linku
Ako Vam se slučajno dogodi da ste nešto pogriješili i da Vam aplikacija pokazuje grešku, nemojte bezbroj puta pokušavati nanovo unositi podatke, nego jednostavno izbrišite aplikaciju i ponovno ju instalirajte. To će biti najbrže i najbolje. Zato kod prvog unosa dobro pazite kod unašanja podataka, jer će oni biti zabilježeni kad ponovno instalirate aplikaciju. Sam rad u aplikaciji je jednostavan i ne bi smio predstavljati neke velike poteškoće. Ako i zapne ima i
E-mail za pomoć/informacije: slatkovodno-ribarstvo@mps.hr
Telefoni za pomoć/informacije:
MP- Ribarstvo- Odjel za slatkovodni ribolov radnim danom od 8:00 – 16:00
01/6408 149, 01/6443 193, 01/6443 194
Za one koji slabo barataju sa smartphone mobitelima i one starije dobi, postoji mogućnost unosa podataka kroz Vaše stolno računalo, laptop, tablet prije samog odlaska na vodu. Zamolite Vaše sinove ili unuke koji zasigurno bolje barataju tehničkim stvarima da Vam skinu i instaliraju mRibic aplikaciju, te kreiraju Vaš mail kako Vi i Vaš ovlaštenik ne bi bili zakinuti za statističke podatke vrste i količine ulova.
NEDOSTACI KOJE SAM PRIMJETIO :
1. Potrebno je dodati barem jedan strani jezik (engleski), radi turista ribiča iz stranih zemalja koji dolaze na naše prekrasne salmonidne i ciprinidne vode.
2, Potrebno je dodati podmeni na ovlaštenicima zajednica kod upisa novog očevidnika, jer nemože ribočuvar znati na kojoj smo vodi da bi došao u kontrolu ribolova, odnosno kontrolu ulova (ako već postoje propisane kazne za prekršaje tipa ne unosa tih podataka) Npr.članovi ovlaštenika UŠRIDRRH kada dolaze na ribolov kod ovlaštenika SRSKZŽ upisuju vrstu ulova i količinu, ali ribočuvar nezna gdje je ostvaren ulov, može biti na Krapina, Horvatska, Krapinica, potok Reka. Možda to nisu „ozbiljne“ vode, ali recimo u SŠRD MEĐIMURSKE ŽUPANIJE postoji drenažni jarak gdje plivaju pastrve i gdje bi se itekako trebala voditi evidencija od strane ovlaštenika, kao i kontrola ribočuvara u takvim situacijama.
3, Ako je moguće dodati mogućnost kupnje dnevne, trodnevne,sedmodnevne ribolovne dozvole sa odgodom datuma, recimo da si ribič može kupiti e – dozvolu za bilo koji datum unapred. Cijene ribolovnih dozvola korigirati prema ovlaštenicima, a ne prema MP (npr. kako objasniti strancu cijenu dnevne ribolovne dozvole od 20 kuna, a platit će je recimo kod ovlaštenika 70 kn!?…….razlika od 50 kn nije nigdje spomenuta).
4, Ono što bi volio da aplikacija ima je mogućnost da ima link na stranice ovlaštenika sa detaljnim podacima o određenoj vodi i tko sa njom gospodari, režimom ribolova, te informacije gdje se mogu kupiti dnevne,trodnevne i sedmodnevne ribolovne dozvole.
5. Zašto ne i u dogovoru sa pojedinim ribolovnim trgovinama napravit kontakt podatke, isto tako za smještaj i za ostali popratni sadržaj neke turističke atraktivne ribičke destinacije poput rijeke Gacke, Kupske doline i dr.
6. Postoje svjesni i nesvjesni ribolovci, pa tako kod unosa količine i težine ribe može doći do nerelevantnih podataka, što će u konačnici ovlašteniku predstavljati problem u godišnjem planu poribljavanja i gospodarenja svojim vodama, a onda dalje će ti nerelevantni podaci utjecati na cijenu kod kupnje bilo kakve dozvole.
MEĐIMURSKE PASTRVE
Prvi dan mjeseca ožujka je dan koji većina zaljubljenika u ribolov pastrva željno očekuje. Nekad u zimske dane bi se bušile rupe na đepnim kalendarićima do otvorenja sezone kao u vojsci, danas to pametni telefoni odbrojavaju sami i obavještavaju Vas svakodnevno koliko dana još ima do otvorenja pastrvske sezone. Mušičari i špineri su već odavno pripremili cijeli arsenal muha i varalica kako bi bili spremni za „ribički praznik“. Ove godine u našoj lijepoj Hrvatskoj smo mogli birati između dvije ozbiljnije vode. Gacka ili drenažni kanal HE Donja Dubrava. Nas četvorica smo izabrali ……
Prvi dan mjeseca ožujka je dan koji većina zaljubljenika u ribolov pastrva željno očekuje. Nekad u zimske dane bi se bušile rupe na đepnim kalendarićima do otvorenja sezone kao u vojsci, danas to pametni telefoni odbrojavaju sami i obavještavaju Vas svakodnevno koliko dana još ima do otvorenja pastrvske sezone. Mušičari i špineri su već odavno pripremili cijeli arsenal muha i varalica kako bi bili spremni za „ribički praznik“. Ove godine u našoj lijepoj Hrvatskoj smo mogli birati između dvije ozbiljnije vode. Gacka ili drenažni kanal HE Donja Dubrava. Nas četvorica smo izabrali drenažni kanal i uputili se u Međimurje. Tomislav Bare i Željko Kuk iz Zagreba, a Martin Kuhar i moja malenkost putem razgledavamo Zagorje. Dolaskom na vodu, prva stvar što morate učiniti prije nego krenete u ribolov je da kupite dnevnu dozvolu ako već nemate godišnju. Za salmonidne vode je na kanalu još uvijek cijena 150 kn. Pravac ribički dom ( na ulaznim vratima ima broj tel od ribočuvara), jer na otvorenju sezone je uvijek i otvoren, te od ribočuvara kupite bez brige ribičku dnevnu dozvolu. E sad peripetije oko unosa „e dozvole“ u mojem slijedećem članku. Kad smo to riješili, kao i jednu malu rakijicu, tada možete na vodu. Svi osim Martina smo se odlučili za mušičarenje i nismo promašili. Žac je kao i uvijek prednjačio u ulovima dok mi ostali smo se tu i tamo upoznali sa ribom. No u svakom slučaju osobno sam prošao jedno 5 km kanala i primijetio da malih riba nema. Ono što pliva su velike ribe i jako teško ima koja ispod mjere. Te velike ako imate sreće vadite, a ako ne onda su to trganja ili spadanja. Najnapetije mjesto na kanalu tzv.“potkova“ kao da je mrtva. Nekad su se na tom mjestu mušičari i špineri početnici učili loviti pastrve, dok danas tamo ste mogli zbrojiti ribe na dvije ruke. Domaći ribolovci vele da su kormorani odradili svoje i izgleda da je tako jer onih malih oko 20 cm nigdje nema. No uvijek se nađe neki potez gdje se riba u određenom vremenskom razdoblju nalazi, a zašto je baš tamo……e to neznam. Ako Vam ih je teško nalaziti, ne brinite, jer tamo se zadržava najveći broj ribiča koji su taj dan na vodi. Sad je samo na Vama da ih probate prevariti. Mi smo uspjeli nešto uhvatiti i ovjekovječiti sa fotografijama ulova.
Zanimljivosti:Ribolov na ovim prostorima prisutan je oduvijek, a organizirano se počinje javljati prije stotinjak godina. Točnije 1912.g. u Prelogu je registrirano najstarije ribolovno društvo u Međimurju, Glavatica iz Preloga.
Misli na druge CIJEPI SE !
“Misli na druge – cijepi se!”
Cilj hrvatske nacionalne kampanje je građanima pružiti što više informacija o cjepivu, njegovim svojstvima i učincima, mogućim popratnim neželjenim pojavama nakon cijepljenja i kontraindikacijama za cijepljenje, kao i organizaciji i načinima provedbe programa cijepljenja za sve građane koji se odluče cijepiti. Kampanjom društvenog apela cilj je senzibilizirati društvo na potrebu solidarnosti, empatije i altruizma. Sloganom “Misli na druge – cijepi se!” nikoga se ne nagovara na cijepljenje, već se apelira na svijest svakog pojedinca o potrebi solidarnosti s drugim članovima zajednice. Korona virus sve nas je osudio na zajedništvo! Sve poduzete mjere u svijetu do sada pokazuju da moramo misliti jedni na druge. Jedni bez drugih ne možemo, a zajedno ipak možemo pobijediti. U tom svjetlu moramo promatrati sve što činimo, svaki pojedinac i cijela zajednica. Virus nas vraća jedne drugima, tamo gdje pripadamo. Svatko od nas dio je zajednice, veće ili manje, ali zajednička budućnost ovisi o svakome od nas!. Cilj kampanje nije nagovaranje bilo kojeg građanina ili skupine na nekritičko prihvaćanje odluke o cijepljenju, već ukazati na činjenice da je cijepljenje jedini uspješni način da se u skoroj budućnosti umanji utjecaj virusa Covid-19 na naše živote ili da se njegova pojava u budućnosti može držati pod kontrolom zdravstvenog sustava kao i neke druge virusne infekcije (gripa). Osobe koje se cijepe protiv COVID-19 stječu imunitet od zaraze u doglednoj budućnosti (za sada iz objektivnih razloga nema empirijske potvrde o duljini trajanja imuniteta). Osoba cijepljenjem smanjuje mogućnost da postane izvor ili prijenosnik zaraze za druge osobe s kojima dolazi u kontakt. Pravo je svake osobe da za sebe donese odluku za koju smatra da je za nju najbolja. Ali, svaka osoba dio je zajednice (obitelji, radne sredine….) i treba razmisliti da li u određenim okolnostima (odbijanjem cijepljenja) može biti izvor ili prijenosnik zaraze, a time i životne ugroze za druge osobe. Osobna isključivost pokazuje se (može se pokazati) vrlo opasnom za druge članove zajednice. Samo vlastita zaštita (cijepljenjem) ili pojedinačna izloženost zarazi (necijepljenjem) puno su slabija brana zarazi u budućnosti od procijepljenosti većine odraslog pučanstva zemlje. Cijepljenje je dragovoljno i slobodna je odluka svakog građanina.
Leđna peraja: 3-4 tvrde šipćice / 10-12 mekih šipćica Podrepna peraja: 3-4 tvrde šipćice / 8-12 mekih šipćica Repna peraja: 19 mekih šipćica Broj kralješaka: 60-66 Tijelo je izduženo. Po tijelu ima nepravilne crne točke. Hrbat je tamno-zelen, a na bočnim dijelovima tijela proteže se od glave do repa šarena linija duginih crvenkasto-rumenih boja. Obojenost ovisi o staništu i veličini same ribe. Jedinke koje obitavaju u rijekama tamnije su, dok su one u jezerima svjetlije, sjajnije i uglavnom srebrne boje.
Max veličina:
120 cm(mužjak); maksimalna zabilježena težina: 25.4 kg ; maksimalna zabilježena starost: 11 godina
Biologija:
Nastanjuje rijeke i jezera. Spolno sazrijeva u drugoj ili trećoj godini života. Ženka polaže ikru promjera oko 4,5 mm. Mlade jedinke hrane se zooplanktonom dok se odrasle jedinke hrane kukcima, školjkašima, rakovima i malim ribama.
Distribucija:
ALOHTONA VRSTA Pradomovina joj je sjeverna Amerika. Introducirana u Europu 1890. godine zbog kvalitetnog mesa i dosta lakog uzgoja. No zbog njenog prisustva u novonaseljenim vodama opala je populacija autohtonih vrsta pastrva
Leđna peraja: III-IV tvrde perajne šipćice / 14-20 mekanih perajnih šipćica Podrepna peraja: III tvrde perajne šipćice / 5-6 mekanih šipćica Broj ljusaka u bočnoj pruzi: 26-32 Broj kralješaka: 28-36 Ljuske su razmjerno dosta velike. Boja tijela je jako promjenjiva. Na nekim dijelovima tijela nalaze se izrazito crvene, crne ili bijele pjege, zbog različitih kombinacija pigmenata (ksantofora, melanofora i eritrofora).
Max veličina:
do 35-40 cm i 900 grama
Biologija:
—
Distribucija:
ALOHTONA VRSTA
Kod nas se uzgaja kao ukrasna riba u parkovima, bazenima i akvarijima. Unesena sa Dalekog Istoka: otok Hajnan, Kina, južna Mongolija, Koreja, Japan, otok Formozi
Leđna peraja: 3-4 tvrde šipćice / 13-22 mekane šipćice Podrepna peraja: 2-3 tvrde šipćice / 5-7 mekanih šipćica Repna peraja: 18-20 šipćica Prsne peraje: 1 tvrda šipćica / 12-15 mekanih šipćica Trbušne peraje: 2 tvrde šipćice / 7-8 mekanih šipćica Broj kralješaka: 32 Broj ljusaka u bočnoj pruzi: 32-33 Broj ljusaka iznad bočne pruge: 7-8 Broj ljusaka ispod bočne pruge: 5-6 Visina tijela stane 1,8 do 2 puta u dužinu tijela bez repne peraje. Glava je rzmjerno mala. Usta su završna i bez brčića. Zadnja tvrda šipćica u leđnoj peraji je nazubljena. Na prvom škržnom luku nalazi se 22-35 škržnih šipćica (branhiospina). Ždrijelni zubi su 4-4. Bočna pruga je često isprekidana. Haploidni broj kromosoma je 47. Razlikuje se od babuške (Carassius gibelio) po tome što je zadnja tvrda šipćica u leđnoj i podrepnoj peraji slabije razvijena i samo blago nazubljena sa svoje unutrašnje strane. Leđna i podrepna peraja su svojim gornjim rubom kod karasa blago izbočene, a kod babuške (Carassius gibelio) blago udubljene.
Max veličina:
64.0 cm (mužjak); maksimalna zabilježena masa: 3000 g
Biologija:
Živi u slatkim i boćatim vodama, uglavnom na dubini do 5 metara. Javlja se u plitkim umjetnim jezercima, jezerima bogatim biljkama i polaganim rijekama. Zakopava se u mulj u sušnim razdobljima ili tijekom zime. Podnosi hladnoću, organsko zagađenje i nisku razinu kisika u vodi. Dobro podnosi jake promjene temperature, dolazi u vodama sa rasponom temperature od oko 0°C do preko 30°C. Tijelo je maslinasto ili brončano roskasto, a s trbušne strane bjelkasto ili žućkasto. Peraje su sive ili zlatno brončane. Kod mladih postoji tamna okrugla pjega pri bazi repa. Hrani se biljkama, ličinkama kukaca i planktonom. Spolno zrele postaju sa 3-4 godine starosti. Ženka na vodeno bilje smjesti nekoliko tisuća jaja. Jaja su ljepljiva i spajaju se sa substratom. Mladi izlaze iz jaja nakon 5-10 dana, ovisno o temperaturi. Kad izađu iz jaja dugi su 4 mm.
Distribucija:
Istočna i srednja Europa, uključujući Englesku i skandinavske zemlje. Ne susreće se u južnoj Francuskoj, Italiji i Švicarskoj. U Hrvatskoj živi u Dravi, Muri, Savi i njihovim pritocima te u Dunavu Ima ga i u jezerima Bajer i Lokve u Gorskom kotaru, Švičkom i Gusić jezeru kod Otočca, jezeru Sabljaci kod Ogulina, te rijeci Liki i Krušićkom jezeru.
Leđna peraja: 3 tvrde šipćice / 8 mekanih šipćica Podrepna peraja: 3 tvrde šipćice / 6-7(8) mekanih Trbušne peraje: 2 tvrde šipćice / 8 mekanih šipćica Prsne peraje: 1 tvrda šipćica / 17 mekanih šipćica Repna peraja: 19 šipćica. Broj kralježaka: 39-41. Broj ljusaka u bočnoj pruzi: 87 – 115 Broj ljusaka iznad bočne pruge: 30 – 35 Broj ljusaka ispod bočne pruge: 9 – 32 Tijelo je relativno debelo i dosta visoko. Visina tijela stane 3 puta u dužinu tijela bez repa. Dužina glave manja je od visine tijela i četiri dužine glave čine dužinu tijela ne računajući repnu peraju. Repno stablo je kratko i dosta visoko. Usta su mala, a na rubovima se nalazi par kratkih brčića. Ždrijelni zubi su jednoredni. Ljuske su sitne. Bočna pruga je puna i u prednjem dijelu tijela blago nagnuta prema dolje, a na repnom stablu prolazi srednjim dijelom tijela. Ljuske imaju karakterističan izdužen oblik i duboko su usađene u kožu, tako da je slobodan dio ljusaka 3-4 puta manji od sakrivenog. Škržne šipćice (branhiospine) su dosta duge i na prvom škržnom luku ima ih 12-13. Diploidni broj kromosoma iznosi oko 92. Krajevi svih peraja su zaobljene. Repna peraja je blago usječena. Druga tvrda šipćica trbušnih peraja u mužjaka ja jako zadebljala, posebno kod spolno zrelih primjeraka. Leđa su tamnozelena, bokovi zelenožuti, a peraje tamne.
Max veličina:
Dužina 60 cm; masa do oko 7,5 kg.
Biologija:
Živi u stajaćim i tekućim vodama, posebno sa glinenom i muljevitom podlogom. Drži se pojedinačno pri dnu i među biljkama. Izbjegava jaku svjetlost. Zimi se zakopava u mulj. Može živjeti u vodi sa niskom koncentracijom kisika. Spolnu zrelost postiže u trećoj ili četvrtoj godini života pri dužini od 20 cm. Mrijesti se od svibnja do kolovoza. Ikra je sitna, a odlaže se na biljke. Plodnost je do 900 000 jaja. U početku se mlađ hrani zooplanktonom, ali ubrzo prelazi na prehranu faunom dna, naročito sitnim mekušcima i rakovima. Intenzivno se hrani samo ljeti.
Distribucija:
Raširen po cijeloj Europi (osim Islanda, Škotske, Norveške, Švedske i Finske, te Jadranskog sliva i Grčke) i velikom dijelu Azije. 1915 naseljen i u Ameriku. U Hrvatskoj naseljava čitavi dunavski slijev iako je postao iznimno rijetka vrsta nakon unosa brojnih stranih vrsta koji mu predstavljaju konkurenciju (babuška, somić itd.). Unesen u vodotoke Gackog, Ličkog i Krbavskog polja gdje se odlično prilagodio te predstavlja problem za zaštitu endemskih vrsta
Leđna peraja: 3-4 tvrde šipćice / 15-19 mekanih šipćica Podrepna peraja: 2-3 tvrde šipćice / 5-6 mekanih šipćica Repna peraja: 17-19 šipćica Prsne peraje: 1 tvrda šipćica / 14 mekanih šipćica Trbušne peraje: 2 tvrde šipćice / 9 mekanih šipćica Broj kralješaka: 30 Broj ljusaka u bočnoj pruzi: 28-34 Broj ljusaka iznad bočne pruge: 5-7 Broj ljusaka ispod bočne pruge: 5-7 Visina tijela iznosi 39-42% od dužine tijela bez repne peraje. Razlikuje se od karasa (Carassius carassius) po tome što je zadnja tvrda šipćica u leđnoj i podrepnoj peraji jače razvijena i nazubljena sa svoje unutrašnje strane. Leđna i podrepna peraja su svojim gornjim rubom kod babuške blago udubljene, a kod karasa blago izbočene. Škržnih šipćica (branhiospina) na prvom škržnom luku ima od 39-52.
Max veličina:
45.0 cm (mužjak); maksimalna zabilježena masa: 3 kg
Biologija:
Živi u slatkim vodama ali može se pojaviti i u boćatim. Voli bogate rijeke sa slabom strujom i raslinjem, a posebno jezerca močvarnih rijeka ili rukavce velikih rijeka. Može se naći u malim umjetnim jezercima i močvarama. Podnosi pH raspon od 7.1 do 7.5. Živi u umjerenoj klimi, gdje su temperature uglavnom između 10 i 20 °C. To je istočnoeuropski ili divlji oblik zlatne ribice. Babuška je svejed. Hrani se uglavnom vodenim beskralješnjacima koje traži po dnu, ali i vodenim biljem i organskim detritusom. Spolnu zrelost postižu u 3 ili 4 godini života. Plodnost je 160 000 d 380 000 jaja. U našim vodama daleko su zastupljenije ženke, mada se mogu pronaći i mužjaci. One se mrijeste i sa mužjacima drugih vrsta riba, tako da spermatozoid ulazi u jaje ali ne dolazi do oplodnje. Dakle mogu se razmnožavati i iz neoplođenih jaja. Za vrijeme mrijesta skupljaju grančice kako bi uhvatili rubnu vegetaciju pri dnu. Jaja se vežu za biljke. Jedinke koje nastanjuju jezera sele u riječna ušća da bi izbjegle nisku koncentraciju kisika u vodi tijekom zime. Tijekom zimskih perioda zakopava se u substrat dna. Izgleda da u tom stanju može preživjeti i najniže temperature.
Distribucija:
ALOHTONA VRSTA . Babuška ima najveći utjecaj na autohtonu ihtiofaunu. Njena pradomovina je Kina, odakle se proširila vodama šireg područja istočne Azije i Sibira. U europski dio bivšeg SSSR-a prenesena je 1948. godine, zatim se vrlo brzo proširila prema zapadu, prešavši put od gotovo nepoznate vrste pedesetih godina do invazivne vrste vrlo velikih populacija. Glavni razlozi nezadrživog širenja te vrste su specifičan način razmnožavanja – ginogeneza, izostanak prirodnih predatora i otpornost na nepovoljne uvjete (promjene temperature i koncentracije kisika). Ženke se mrijeste i s mužjacima drugih vrsta. Babuška je izrazito adaptivna vrsta koja je velikom brojnošću prisutna u gotovo svim vodama i crnomorskog i jadranskog sliva. Izravni je konkurent šaranu čije su se populacije proporcionalno smanjile.
