Leđna peraja: 3-4 tvrde šipćice / (15) 16-21 (22) mekanih šipćica, najčešće 18-20 Podrepna peraja: 3 tvrde šipćice / 5 (6) mekanih šipćica Broj kralješaka: 36-38 Broj ljusaka u bočnoj pruzi: (32) 33-40 (41), najčešće 36-39 Broj ljusaka iznad bočne pruge: 5-7 Broj ljusaka ispod bočne pruge: 5-7 Leđna peraja je srazmjerno dugačka. U leđnoj i podrepnoj peraji postoji tvrda koštana šipćica koja je s unutarnje strane nazubljena. Usta su donja i otvaraju se poput harmonike, što odgovara za traženje hrane u mulju. Na gornjoj usni s obje strane nalazi se po jedan kraći i jedan dulji brk. Ždrijelni zubi su troredni 1.1.3. – 3.1.1. ili 1.2.2. – 3.2.1. Na vanjskoj strani prvog škržnog luka ima 21-29 škržnih šipćica, obično 23. Diploidni broj kromosoma iznosi 104. Boja je veoma različita jer ovisi o terenu po kojem se riba kreće (mulj, šljunak, kamen itd.). Na leđima je pretežno uljano-zelena, prema trbuhu zelenkasta do zlatasto-žuta, a trbuh je žućkasto-bijeli, ili svijetlo žut. Peraje su mu sivkasto smeđe boje s maslinasto-zelenim i crvenkastim preljevima. Raspoznavanje spolova sa sigurnošću se može utvrditi samo za vrijeme mriješćenja (travanj-lipanj). Unutrašnja strana prsne peraje je kod mužjaka blago hrapava. To se nekad može primijetiti i na koži i na glavi.
Predak današnjeg šarana bez ljusaka, jest ljuskama potpuno pokriven šaran kojemu je tijelo dulje od tijela oplemenjenih vrsta. Tjelesne mjere izražavaju se indeksom profila koji dobivamo ako standardnu duljinu tijela (duljina bez repa) podijelimo sa najvećom visinom tijela. Indeks profila kod prašarana (divlji oblik) iznosi 2,8-3,5, a kod oplemenjenog šarana, koji se koristi za uzgoj, 2,2-2,7, te kod šarana valjkastog oblika iznad 3,5. Postoje četiri forme ribnjačarskog šarana: 1) ljuskavi šaran kod kojeg je cijelo tijelo pokriveno ljuskama; 2) veleljuskavi šaran ili cajler, koji ima duž bočne linije jedan red velikih ljusaka; 3) maloljuskavi ili špigler, koji ima ljuske od glave do repa, ali one u repnom dijelu nisu ravnomjerno raspoređene i 4) goli šaran, bez ljusaka, ili samo sa vrlo malim brojem ljusaka. Vrsta šarana koja nema ljuske na bokovima, nego samo jedan red ispod hrpta, odnosno oko repne, podrepne, trbušnih i prsnih peraja, najtraženiji je u prodavaonicama od strane potrošača. Zato uzgajivači riba oplemenjuju šarana uzgojem u tim pravcima.
Max veličina:
dužina: 25-75 cm, maksimalno 100cm; težina: maksimalno do 30kg
Trenutni rekord 110 cm i 37,30 kg iz Rumunjske.
Biologija:
Naseljava stajaće i tekuće slatke vode, mada se susreće i u bočatim vodama. Zimi se zavlači u dublje slojeve vode i miruju u grupama. Spolnu zrelost postiže između treće i pete godine života, pri dužini od 25cm. U drugoj godini života postiže dužinu od 15,1 cm i težinu od 78,3 grama. Mrijesti se porciono od travnja do lipnja ovisno o vodostaju i temperaturi vode. Mrjestilišta su površine dna, obrasle makrofitskom vegetacijom ili svježe poplavljeni travnati tereni. Mužjaci glavama gurkaju ženke, i to u parovima (2 mužjaka i 1 ženka). Inkubacija jaja traje oko167 sati pri temperaturi vode od 15 do 20°C. Plodnost ženke varira od 26 000 do preko 1 000 000 komada ikre. Jaja su ljepljiva. Mlađ se hrani organizmima dna, ličinkama kukaca koje žive u barskoj vegetaciji. Odrasli se hrane mekušcima, ličinkama kukaca i biljkama. Povremeno se hrane i sitnim ribama.
Distribucija:
Rasprostranjen po cijeloj Europi i Aziji. U Hrvatskoj naseljava i Dunavski i Jadranski sliv. Pradomovina su mu Kina, Japan, Srednja Azija, odnosno vodeni sliv Crnog mora, odnosno Dunava. Plemenita vrsta niskog indeksa profila (sa visokim leđima, bez ljusaka) uzgojena je u Čehoslovačkoj.
Leđna peraja: 3 tvrde šipćice / 7-8 mekanih šipćica; Podrepna peraja: 3 tvrde šipćice / 7-11 mekanih šipćica; Repna peraja: 18 šipćica Broj ljusaka u bočnoj pruzi: 40-45 Usta su poludonja. Nema brčiće. Kratka gubica, njena dužina je manja ili jednaka promjeru oka. Čelo je relativno široko. Postorbitalna dužina je veća od polovice dužine glave. Ljuske su razmjerno velike i po slobodnom rubu su tamne. Ždrijelni zubi su dvodijelni, jako zašiljeni sa izduženom brazdom na površini za žvakanje. Leđa su zelena, bokovi tamnozeleni, a trbuh svijetlozelene boje. Leđna i repna peraja su tamne, a sve ostale svijetle.
Max veličina:
150.0 cm (mužjak); najveća zabilježena masa: 45.0 kg
Biologija:
Dolazi u jezerima, umjetnim jezerima, bazenima i rukavcima velikih rijeka, preferirajući velike, polako tekuće ili stajaće vode sa biljkama. Podnosi širok raspon temperatura od 0°C do 38°C, salinitiet čak do 10 ppt i niske razine kisika čak do 0.5 ppm. Spolnu zrelost kod nas dostiže u četvrtoj godini pri težini od 3,5kg. Mrijesti se u proljeće u koritu rijeke sa vrlo snažnom strujom vode. Ikru odlaže pri temperaturi vode od 26-30°C. Ikra je pelagička i slobodno pliva po vodi (N. Fijan, J. Vojta, 1969) Plodnost ženki je od 29 000 do 816 000 komada ikre. Juvenilni oblik se hrani zooplanktonom, dok se odrasli hrane višim vodenim biljem i rubnom travom, no uzimaju također i detritus, kukce i druge beskralješnjake. Do nedavno se smatralo da se u našim područjima gotovo isključivo razmnožava umjetnim putem, ali je ustanovljeno da se vjerojatno može razmnožavati i u rijeci Dravi. Jedna je od svjetski najvažnijih vrsta akvakulture, i također se koristi za kontrolu korova u rijekama, ribljim umjetnim jezerima i rezervoarima.
Distribucija:
ALOHTONA VRSTA Bijeli amur unesen je u europske vodotoke 1960-tih i 1970-tih godina radi kontrole vodene vegetacije na ribnjacima, a odatle se proširio u otvorene riječne sustave. Brojnost bijelog amura u rijekama crnomorskog sliva, posebice u rijeci Dravi, vrlo je velika pa ozbiljno ugrožava prirodne populacije ostalih vrsta. Premda se vjerovalo da se ne mrijesti u otvorenim vodama, velike populacije te vrste ukazuju na suprotno.
Izvor: Hrvatsko društvo za biološka istraživanja
URBAN STREET FISHING KRAPINA 2020
Tradicionalni 8. po redu susret URBAN STREET FISHING KRAPINA 2020 – „Memorijal Zdravko Demirović Zagi“ održan je kao i svake godine u gradu Krapini na rijeci Krapinici. Osim zagoraca gosti na ovom natjecanju su bili dečki iz Koprivnice, Zagreba i okolice. Vrijeme nas je stvarno poslužilo i jedan lijep jesenski dan uspjeli smo pretvoriti u fenomenalno zajedničko okupljanje na otvorenom, naravno uz ribolovno natjecanje. Domaćin je kao i svake godine ŠRD KRAPINA, a organizator susreta kroz natjecanje je FISHING CLUB ZAGORJE. Nije bilo nikakve žurbe i početak je bio zakazan u 10 sati. Prije toga zajednički doručak uz pokoju ribičku zgodu. Od ove godine nova pravila. Dva izlaska iz centralnog boxa po 1,5 sati i fotografiranje najveće ulovljene ribe. Zbroj dvije najveće ribe je bio konačni rezultat. Najsretniji, odnosno najspretniji je ove godine bio Matija Štefek iz Donje Stubice, drugo mjesto zauzima Martin Kuhar iz Jaske, dok je treći Krešimir Plečko iz Krapinskih Toplica. Sponzor ovogodišnjeg prestižnog natjecanja je web shop KUZMA FISHING TACKLE iz Koprivnice sa asortimanom brenda „Flagman“, te trgovina ribolovnim priborom „Pero“ iz Bjelovara. Nakon podijele medalja najboljima, sve je završilo zajedničkim ručkom u „Pizzeria Picikato“ u samom centru Krapine. Odlična hrana i zabava na otvorenoj terasi pizzerije produžila se do samoga mraka. Zahvala domaćinu ŠRD Krapina, sponzorima natjecanja i HZJZ grada Krapine koji su nam dali upute o pridržavanju mjera zbog COVID 19 krize, a kako bi što odgovornije odradili ovo tradicionalno spin natjecanje. Napomena: Svi sudionici ovog natjecanja imaju pravo na popust od 15% na web shopu KUZMA FISHING TACKLE!
RIBOLOV U JASKANSKOM KRAJU
Uvijek mi je bila želja da odlovim par ribolova u okolici grada Jastrebarsko. Nekako mi se činilo da imaju respektabilan kapacitet sa vodama kojim gospodari športsko ribolovno društvo iz Jaske. Jaska je inače poznatija po vinarskim delicijama, ali nisam pogriješio niti sa ribolovom jer u ovom kraju ima dosta voda i jezera i svaka vrsta ribolova se bez brige može konzumirati. Za šaranaše tu ima najviše mogućnosti na kompleksu jezera Novaki, jezeru Gović, jezeru Dubrava D. Desinec, jezeru u parku Erdödy u centru Jastrebarskog, te jedan dio rijeke Kupe i još poneki kanal sa šaranskom ribom. Grabežljiva riba, ponajviše pastrva se nalazi u rijeci Kupčini i Slapnici, ostali grabežljivci u potoku Volavčica i pojedinim jezerima. Pošto nisam šaranaš, nego me više privlači grabežljiva riba, odlučio sam se na spin i mušičarsku tehniku. E sad nemože se sve to kvalitetno odloviti kroz jedan dan, pa smo si uzeli za pravo da kroz dva vikenda vidimo na čemu smo. Moji domaćini i ribiči koji će me voditi kroz ova dva vikenda su g. Željko Spasić jedan od najpoznatijih šaranskih ribolovaca u Hrvatskoj, čovjek koji ima par zlatnih medalja sa svjetskih šaranskih prvenstava, no zaželio se malo aktivnijeg ribolova, pa sad radi kilometražu špinajući po rijekama i potocima, te Martin Kuhar strastveni spin ribič sa dosta iskustva na svojim vodama. VIKEND I Iz Zaboka do Jastrebarskog mi treba cca 40 minuta do centra. Nalazim se sa Martinom na kavi, gdje kujemo plan što i kako danas. Prva naša destinacija je bila jezero u parku Erdödy. Dan je bio oblačan i povremeno nas je kišica namočila, ali ne toliko da ne bi nastavili sa ribolovom. Ciljano lovim pastrvskog grgeča. Kratke upute od Martina i krenuli smo svaki na jednu stranu jedan krug oko jezera. Inače je jezero u režimu „Ulovi i pusti“, što znači da svaku ulovljenu ribu vraćate neozlijeđenu natrag u jezero. Fino uređen okoliš sa popratnim sadržajem, onako baš za zguštat si recimo poslije posla jedno dva sata ribolova. Par zabačaja i imam prvog bassa. Martin uzvraća i poravna rezultat. Nešto kasnije opet sam u vodstvu, da bi opet Martin izjednaačio. I uglavnom onako nabrzinu jedna fina zabava i prvi današnji ulovi. Nakon toga krećemo u mjesto Volavje kroz kojeg teče potok Volavčica. Ciljana riba klen. Tu nam se pridružuje i Željko. Opet kratke upute i krenuli smo uzvodno. Željko i Martin dobivaju prve klenove, dok se ja promišljam dal bi muhu ili bi spin. Uzimam oba štapa, ali ipak nekako si mislim da ipak odlovim sa muhom. Nisam se nešto nalovio, ali vidio sam zato pun kufer debelih klenova, e sad dal su bili toliko oprezni ili baš taj dan nisu htjeli primati, to ću morati saznati neki drugi put. Uglavnom Martin dobiva jednog lijepog kojeg smo i ovjekovječili. Nismo prošli sve pozicije jer i nije bilo vremena, ali su mi pokazali da se ima što uloviti.
Nakon toga slijedi gablec. Onak pravi domaći sa špekom i lukom kak i treba. Uz par čaša traminca i pokoju pivicu slijedio je zasluženi odmor. Nakon toga krećemo i na treću destinaciju, a to je rijeka Kupčina kod mjesta Pribić pa uzvodnije. Kupčina ima samo pravu autohtonu potočnu pastrvu, nisu to neki veliki komadi, ali da ih ima ima. Znalo se zalomiti ribičima i veća riba, ali to je stvarno raritet u tom dijelu. Nizvodnije već da, tamo su ulovljene pastrve i preko dvije kile. Opet nas Martin navodi na pozicije i pušta nas kao pravi domaćin da prvi zabacujemo. Željko kao početnik i ja kao gost imamo tu privilegiju. Za par minuta upisujem i pastrvu sa Kupčine. Lijep pigment, žućkasta boja, lijepo izražene crvene točke. Nema se kaj, riba na mjestu. Isto tako i Martin nedugo zatim lovi tridesetku. Fotkanje i vračanje. i tako redom fotkanje i vračanje i ode dan. U povratku stajemo u obližnjoj gostioni i uz par rundi skupljamo dojmove. Mala izmjena ribičkog pribora i polako za Zagorje. Nije nam vrag dao mira pa smo dogovorili slijedeći vikend Slapnicu.
VIKEND II Slapnica je potok koji protječe kroz park prirode Žumberačko gorje. Ime je dobio po mnoštvu omanjih slapova koji su nastali procesom taloženja sedre. Nama zanimljiv jer krije prave autohtone potočne pastrve sa prekrasnim pigmentom. I na ovom potoku je raritet uloviti veću ribu od trideset centimetara, ali šetnja uz Slapnicu i ja bih rekao rock fishing na Slapnici je nešto što se treba vidjeti i doživjeti. Krenuli smo uzvodno jedno 300 metara prije ribičkog doma i svako izgledno mjesto smo dobro pročeššljali. Ulovili smo dosta riba na tom potezu, ali nam se i dosta otkvačilo. Mi zadovoljni. Stvarno je to težak ribolov. Mnoštvo prirodnih prepreka te naprosto tjera ili da hodaš po vodi ili da izađeš, jer neka mjesta naprosto moraš zaobići po obali. Uglavnom zahtjevan ribolov kako god da okreneš. Nakon par sati slijedi odmor i gablec kod ribičkog doma. Red špeka pa red tekućine i krenuli smo dalje uzvodnije. Nailazimo na prve slapove. Kod takvih potoka svaki slap ima barem 5-6 pastrva i ti prvi zabačaji su najbitniji. Ili uloviš ili ne. Divlju pastrvu nemožeš dva puta zeznut, jer ona zna što je prirodna hrana , a što je umjetna, zato na prvu iz radoznalosti prima, a na drugu je više nema. Imali smo sreće pa smo ih zeznuli par komada. I tako opet uzvodno jedno par kilometara dok te noge nose. Svi tri smo ulovili dosta riba i zadovoljni se vratili u Jasku. Ovjekovječili smo najbolje trenutke za uspomenu i svaki na svoju stranu doma.
DNEVNE DOZVOLE MOGU SE KUPITI U TRGOVINI „CARPISTA“: SVAKI RADNI DAN: 9 – 13 I 14 – 19 SATI, TE SUBOTOM: 9 – 13 SATI, NA ADRESI CVETKOVAČKA 1B (01/6272666)
Park šuma u parku prirode Žumberačko gorje je posljednja europska listopadna prašuma. Svako drvo koje se samo sruši se ne dira. Doista netaknuta priroda.
14. KLUPSKO NATJECANJE NA ČABRANKI
14. po redu klupsko natjecanja na rijeci Čabranki u mjestu Plešce ove godine se može reći da je prošlo dosta zanimljivo i da se pobjednik natjecanja praktički tražio do zadnje minute. Vrijeme nas je ove godine poslužilo i lijep, sunčan dan je iskorišten na najbolji mogući način. Ribe u rijeci Čabranci kao nikad do sada. Stvarno smo se svi nalovili pastrva i uživali u zajedničkom druženju u prekrasnom ambijentu Gorskog kotara uz riječicu Čabranku. Prvo mjesto ove godine osvaja Marko Martinjak iz Konjščine, drugo mjesto za Krešimira Plečka iz Krapinskih Toplica, dok je treće mjesto zauzeo Željko Brekalo iz Zagreba. Fish Carving potočne pastrve je tako otišao za Zagorje. Osim članova kluba, kao gosti su još sudjelovali i kolege iz Zagreba i Delnica. Kao i svake godine tako i ove izuzetno domaćinstvo od strane obitelji Klarić iz Plešca, te ŠRU Čabranke koji nam pomažu da naše klupsko natjecanje i dalje bude tradicija na ovim prostorima. Isto tako i zahvala našem vozaču Ivici Jelenčiću koji se pak brine da ne ostanemo gladni i da se kao i uvijek vratimo sigurno u Zagorje. Dogodine tradicionalno 15. Klupsko natjecanje…………auuuuu!
MUŠIČARENJE U NP RISNJAK
„Prvo pa muško!“ reklo bi se u domaćem žargonu. Moram priznati da sam se stvarno zaželio ribolova. Bilo je pitanje samo vremena, a mjesta i odabir ribolovne tehnike prema volji i mogućnostima. Ivan Oroz, Krešimir Plečko i moja malenkost izabrali smo rijeku Kupu i to u njenom izvorskom dijelu. Dakle idemo na ribolov u NP Risnjak, ciljana riba lipljan, tehnika mušičarenje. Dogovorili smo čak i noćenje u „River Kupa Lodge“ vlasnika našeg klupskog kolege Željka Brekala (Žaca) iz Zagreba. I jedno i drugo je bio puno pogodak. No krenimo redom. Još u Zagorju smo cijeli tjedan razmišljali i spremali taktiku kako ćemo lovit lipljane. Nimfarenje ili suha muha? Krešo i ja smo stara škola mušičarenja , pa smo izabrali klasično mušičarenje, odabir dobre pozicije,žnora sa klasičnim predvezom ,te puštali nimfe što bliže dnu i tako probali prevariti kojeg lipljana, dok je Ivan lovio tehnikom da mu je predvez direktno okomit na vodu, znači totalni kontakt sa muhom na predvezu. Stojiš na mjestu,štap min 10 ft i prebacuješ lijevo (ako si na desnoj obali), puštaš par metara i opet po istom mjestu. Prednost je u tome što imate kontakt sa apsolutno svakim djelićem dna u vodi i samim tim lakše detektirate griz i veće su Vam šanse za ulov više, što se je i na kraju dana uspostavilo. No nije nam bilo važno ni koliko će tko uloviti, nego da smo se konačno našli u prirodi, a kud ćeš ljepšeg nego u „Dolini leptira“ na izvorskom dijelu Kupe u nacionalnom parku Risnjak. Po samom dolasku u „River Kupa Lodge“ naš domaćin nas je dočekao sa jutarnjom kavicom i žesticom, ispisao nam karte za ribolov i ulaznice za NP. Svi zajedno smo se fino ispričali i podoručkovali, te nakon toga laganini spremili stvari i polako na vodu. Od apartmana do Kupara ima 10 tak minuta vožnje. Kod OPG“ Jagoda“ smo ušli u vodu i krenuli sa prvim zabačajima. Nakon par minuta Ivan prvi lovi lipljana. Nećemo fotografirat,biće ih još, kaže Ivan. I stvarno opet riba! Dril i pred podmetačem se otkvačio. Izgleda da je pogodio muhu. Narančasti gamarus na udici broj 14. Moje osobno iskustvo je da ako pogodiš muhu,NE MIJENJAJ I NE KEMIJAJ, nego lovi koliko možeš, jer se dogodi da stane i da više ne pali ta ista muha, a onda je problem dok nađete opet sa čim se riba počinje hraniti. Svaka škola se plaća, ne ponavljajte iste greške i ne igrajte se profesionalca, jer bi mogli biti razočarani na kraju dana! Nama se to nije dogodilo i tako smo nastavili polako uzvodno i na svakoj izglednijoj poziciji ulovimo pokojeg lipljana. Nisu neki kapitalci, ali svaki ulov je na svoj način unikat. Voda je bila kristalno čista, ali tok je kako mi se činilo bio dosta jak, a kamenje klizavo i stvarno ste morali paziti da ne padnete. Temperatura zraka je u NP barem za dva-tri stupnja manja, nego desetak km nizvodnije. Ako se namočiš, nema druge nego u apartman na presvlačenje, a to je onda gubitak tvojeg dragocjenog vremena na vodi. U jednom trenutku smo stali i sjeli na dva kamena po sred Kupe. Nismo zabacivali, nego guštali u divljini. I tako gledajući vidim da se tu i tamo roji tamni sedge (muha). Otvaram kutiju sa muhama i vidi vraga, evo par sedgeva i to baš tamnijih. Mijenjam taktiku i vežem suhu muhu. EEEEEEEE da sam se bar prije sjetio! Sad sam ja glavni i lovim ribu za ribom. Nije me bilo 8 godina u NP, čovjek ostari i postaje senilan. No nije stvar u ribama, kako sam već napomenuo, nego boravak u prekrasnoj prirodi koja te okružuje, ulov ribe je samo bonus u tom danu. Slijedio je povratak u apartman, gdje su se skupljali dojmovi od prvog našeg dijela ribolova u NP. Uz roštiljadu i par pivica, slijedio je zasluženi odmor u zaista prekrasnom ribičkom ambijentu unutrašnjosti „River Kupa Lodge“. Apsolutno svaki predmet bilo gdje da stoji podsjeća na ribolov na rijeci Kupi. Veliki drveni stolovi, klupe, okućnica, apartmani……sve, ali baš sve je u ribičkom štihu. Nije nam se nikako više ni išo na vodu, ali bit će vremena navečer da nastavimo izležavanje. Drugi dio našeg ribolova smo odlovili nešto nizvodnije od Kupara. Ovaj put sam bio u kompi sa Žacom, dok su Krešo i Ivan nastavili uzvodnije. Žac je praktički na Kupi kroz cijelu godinu i ima situaciju na vodi iz prve ruke. Gledao sam ga i vidio da je još uvijek u formi, fini izbačaji suhe muhe i par ulova samo su stavili točku na „I“ u ovoj našoj bajkovitoj priči. U jednom trenutku ostao sam sam na vodi i opet sjeo na kamen i gledao zalazak sunca. Nakon nekog vremena vidim da mi je još sedge na štapu, izvlačim žnoru, zabačaj, griz, zatez, ostala muha u lipljanu………..ne vežem više ništa, mislim da je to bilo to za danas. Već polako u noć pozdravljam se sa Kupom……..ali ne zadugo! Slijedio je povratak u apartman „River Kupa Lodge“, lagana večera uz par koktela i umor je učinio svoje. Zalijegali smo ko male bebe. Ujutro buđenje, doručak i onaj najteži trenutak rastanka. Sve što je lijepo kratko traje, e da bar dan traje 48 sati!
„RIVER KUPA LODGE“
Prekrasna kućica sa popratnim sadržajem pogodna za turiste prije svega ribolovce, grupe turista koji mogu izabrati razne vrste turističkih usluga koje pruža kupska dolina, od planinarenja, bicikliranja, pješačenja, a može se i kombinirati sa blizinom mora koje je na udaljenosti cca 40 km od kućice.
Gornji tok rijeke Kupe je tzv. dolina leptira. Oko dvadeset kilometara toga područja, ljudska naselja i ljudi koji tu žive su stopljeni s netaknutom prirodom, čineći tako nenarušen sklad jednog od najljepših prostora države Hrvatske. Registrirano je gotovo 500 vrsta leptira s tim da broj nije konačan. Preko 100 vrsta danjih leptira je na ovim prostorima ili cca 60% hrvatske faune leptira. Zaista impresivno.
PRVI OVOGODIŠNJI RIBOLOVI
Nakon skoro dva mjeseca ribolovnog posta, konačno smo krenuli u prve ovogodišnje ribolove. Glavni stožer civilne zaštite Republike Hrvatske obznanio je ukidanje niz obvezujućih mjera ponašanja u pandemiji uzrokovanoj zbog corona virusa, pa su mnogi ribolovci diljem Hrvatske jedva dočekali svoje prve izlaske na rijeke i jezera. Tako i naši članovi kluba…..bilo ih je posvuda ovih dana. Za neke ozbiljnije reportaže nije bilo materijala, ali fotografije ponekad govore više od riječi. Gdje su i što su pogledajte na prekrasnim fotografijama…..
Ivan Oroz i Marko Martinjak posjetili su rijeku Slunjčicu….
Željko Brekalo i Marko Martinjak na rijeci Gackoj…
Željko Kuk na drenažnom kanalu HE Donja Dubrava…
Marko Martinjak i Neven Pisačić na Bedekovčanskim jezerima…..
Idemo dalje po starom………………..pozdrav svim ribičima i BISTRO ove godine!
POBIJEDIMO KORONAVIRUS ZAJEDNO!
Poštovani ribolovci iz cijele Hrvatske, te pratitelji našeg web portala FISHING CLUB ZAGORJE, nažalost po prvi put ću napisati temu koja nije vezana za naš najdraži hobi – ribolov. Kao što Vam je poznato, trenutno se nalazimo u stanju pandemije izazvane corona virusom SARS-CoV-2 koji se proširio po cijelom svijetu. Naravno da nije zaobišao i sve dijelove Hrvatske. Stoga ću Vam napisati nekoliko osnovnih stvari koje bi svaki laik trebao u ovom trenutku znati, a VI poštovani ribiči ste oni koji bi svojim primjerom trebali davati obol u ovim kriznim vremenima. Najprije iz poštovanja u ime Fishing Cluba Zagorje ću zahvaliti svom medicinskom osoblju RH na uloženi trud koji pružaju svim bolesnicima po raznoraznim bolnicama jer brigom o njima se brinu i o nama koji smo doma. Nadalje zahvala glavnom stožeru civilne zaštite koji nas svakodnevno obavještava o trenutnom stanju sa tim opakim virusom i kojeg svi trebamo pažljivo slušati ili čitati (mediji) da ne bi dobili neke dezinformacije koje nikako nisu dobro došle u ovoj situaciji, a da se ne proširi nekakva panika koja nam je najmanje potrebna u ovim trenucima. Zahvala svim policijskim službenicima koji nas upozoravaju o uputama glavnog stožera civilne zaštite, koji nas upućuju u zone kretanja i nesebično uskaču u pomoć svima nama. Zahvala vatrogasnim djelatnicima koji su također podrška i produžena ruka lokalnim stožerima civilne zaštite, kao i svim volonterima koji su se stavili na raspolaganje RH ………zahvala svim građanima koji pomažu starijim osobama, te koji se pridržavaju uputa i svoje dnevna kretanja svode na minimum.
Ukratko o koronavirusu:
Novi koronavirus koji se pojavio 2019. godine nazvan je SARS—CoV-2, otkriven je u Kini krajem 2019. Radi se o novom soju korona virusa koji prije nije bio otkriven kod ljudi. Bolest uzrokovana tim virusom naziva se COVID-2019. Koronavirusi su virusi koji cirkuliraju među životinjama, no neki od njih mogu prijeći na ljude. Nakon što prijeđu sa životinje na čovjeka mogu se prenositi među ljudima. Velik broj životinja su nositelji koronavirusa. Na primjer, koronavirus bliskoistočnog respiratornog sindroma (MERS-CoV) potječe od deva dok SARS potječe od cibetke, životinje iz reda zvijeri srodnih mačkama. Naša preporuka:
Ako razvijete simptome poput povišene tjelesne temperature, kašlja ili kratkog daha javite se osobnom liječniku ili COVID-19 dežurnu ambulanta KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA Oroslavje, Ulica Stjepana Radića 6a, 049/ 264-057 Posebni broj vezan za koronavirus 113 Ove dvije web stranice pratite i ne nasjedajte na novinarske neprovjerene informacije po raznoraznim portalima.
RIBIČI…….POBIJEDIMO KORONAVIRUS ZAJEDNO! OSTANITE DOMA! NITI JEDNA RIBA NIJE TOLIKO VAŽNA KAO LJUDSKI ŽIVOT!
VIDIMO SE I ČUJEMO KAD OVO SRANJE PROĐE !
BELLY BOAT – POMOĆ U RIBOLOVU
Koliko puta Vam se dogodilo da u ribolovu naletite na neka mjesta koja su jako zanimljiva, a nisu Vam dostupna. Sa obale se ne može dobaciti varalica ili razmahat mušica ako ste u mušičarenju. I što sad? Zapamtite mjesto i idete dalje. Ribu života ste možda i propustili. No ima lijeka, pogotovo ako ste na jezeru ili nekoj mirnijoj tekućoj vodi. Taj lijek se zove „belly boat“. U hrvatskom prevodu bi to bilo kao neki trbušni čamac, ali to mi nekako ne drži vodu, pa ćemo ga u daljnjem kontekstu i dalje nazivati belly boat. Dakle belly boat je naprava koja će Vam sigurno olakšati ribolov na vodama gdje su Vam nedostižna zanimljiva mjesta a koje sa obale nemožete dohvatiti. Sad će svi misliti a čemu služi čamac….kao što će mi belly boat!?
Prednosti u odnosu na čamac: Jeftiniji je, zauzima manje mjesta u prtljažniku, oprema se svodi na peraje, lakši za nošenje(može ga nosit jedna osoba) i na kraju morate znati da većina voda u Hrvatskoj ima zabranjenu uporabu čamaca kao pomoćno sredstvo u ribolovu. Još nisam nigdje pročitao da je zabranjen belly boat na kojoj vodi u Hrvatskoj, U svakom slučaju prije nego što se odlučite za koju vodu, provjerite sa ribolovnim društvom koji je režim na dotičnoj vodi. Nedostatak u odnosu na čamac je što Vam je uvijek jedan dio tijela u vodi, sporiji ste i sigurno nemate tu komociju kao u čamcu, a i lakše je ipak sa čamca baratati sa priborom. U čamac možete staviti više prtljage (hrana,piće,pribor….itd). Što je u stvari belly boat? To je plastična ili gumena naprava koja se napuhava kao i čamac i ribič u sredini sjedi u toj napravi, te uz pomoć peraja se kreće po vodi. Zamislite si to kao dječji „šlauf“ za pripomoć kod plivanja u kojem se može sjediti. Takvi su bili prvi modeli belly boata, dok se danas već rade puno napredniji i komotniji, gdje možete sjediti na suhom uz pregršt ladica sa strane za dodatni pribor, a ono što je najvažnije napuhavaju se dvije ili čak tri komore, koje Vam i život mogu spasiti. Dakle ako kojim slučajem se probuši jedna od komora, još uvijek je jedna ili dvije napuhana i Vi bez brige dolazite do obale. Kako sam i napisao prvi belly boati su bili okruglog oblika, danas imate oblik slova U i slova V. Prije nego što se odlučite za kupnju ove naprave, morate imati u glavi posloženo gdje mislite i koliko mislite koristiti belly boat. Pročitajte raznorazne recenzije koje možete pronaći na netu, stavite se u okvire da Vam to sve ispadne „best buy“ kupnja za uloženo i dobiveno.(obratite pozornost prije same odluke jer neki kompleti uz belly boat nude i peraje, kupujte ako već morate iz zemalja EU kako bi izbjegli i dodatne troškove carine). I na kraju važni savjeti…..ne ulazite u belly boat ako niste plivač, kod ulaska se dobro obucite da Vam bude donekle toplo, waders hlače bi bile obavezne i to neoprenske čim deblje. Remen oko waders hlača koje nisu neopren obavezno stisnuti kako kod slučajnog prevrtanja nebi došlo do punjenja hlača i one će Vas automatski samo spuštati u dubinu i tada prijeti pogibelj. Moja preporuka je i da si prije ribolova napunite organizam magnezijem(šumeće) radi grčeva od hladnoće. U pretince stavite barem litru tekućine, a fotoaparat u nepropusno vrećicu ili fotoaparat koji je otporan na vodu jer taj događaj treba svakako ovjekovječiti. Uživajte i pamet u glavu!
Sa jednog od ribolova na HE Moste u Sloveniji na rijeci Savi Dolinki
RIBOLOV NA RIBNJACIMA KUPA
Nije nam trebalo puno da se dogovorimo i da krenemo u posjet ribnjacima Kupa, omiljeno mjesto mnogih kontinentalnih ribolovaca Hrvatske. Marko, Krešo, Ivan, Marijan, Žac i moja malenkost ( članovi Fishing Cluba Zagorje) sjeli smo u auto prekrasne jesenje subote i pravac Draganić. Sama povijest tih ribnjaka seže u daleku 1948.g. kada je i izgrađen za potrebe proizvodnje veće količine riblje hrane. Godinama se proširivao, da bi 1968. g. stigao na 142 hektara vodene površine. Sa osamostaljenjem Republike Hrvatske, ribnjaci sa državnog vlasništva prelaze u privatno. Ribnjaci bivaju devastirani od strane nestručnog kadra i lošeg poslovanja. Otvara se stečaj i ribnjake preuzima novi ( sadašnji vlasnik). Nedugo zatim stvari dolaze na svoje i vlasnik praktički od zapuštenih ribnjaka radi moderno ribogojilište sa popratnim sportskim ribnjacima upravo prilagođeni za nas ribiče. Od tada se mijenja i ime koje danas nosi naziv Ribnjaci Kupa. Okolina i pristup sportskom ribnjaku ( popularni Garbo) je izuzetno lijepo uređena sa pripadajućom ribičkom kućicom i masivnim drvenim stolovima i stolicama oko iste. Tu su roštilji,WC i prodaja pića po povoljnim cijenama. Sve ribičke stvari i popratne potrepštine se mogu sa autom dovesti do samog sportskog ribnjaka i nakon toga auto vratiti na predviđeno parkirno mjesto van ribnjaka. Cijena karte je 60 kuna i lovi se po sistemu Ulovi i pusti ili se plaća riba po kg. Kad se iskrcate vidjet ćete oko jezera podosta napravljenih drvenih platformi sa kojih se smije obavljati ribolov. Postoji i pripadajući potok ( Stojnica) uz jezero na kojem se također smije loviti riba. Sve u svemu na prvu je dojam više nego odličan. Lagana priprema opreme za spin i to UL sistemi za ostriže. Da, došli smo ciljano na ostriže. Runda za hrabrost sa voditeljem ribnjaka Rašom i polako nabacivanje, odnosno nadmudrivanje. Padaju prve ribe, ali definitivno Marko nas“ ubija“ sa amurom cca 5 kg. UL pribor i fina borba……….mala nimfa i onda neka netko veli da neće. Fotografiranje, vraćanje ribe i idemo dalje. Padaju i prvi ostriži, nisu neki veliki, ali ih ima. I tako sve do podneva kad radimo pauzu. Roštiljada i zasluženi odmor. Sažimaju se dojmovi, ispijaju se gemišteki……chill definitivno! Nešto kasnije nas par se odlučilo otići na obližnji potok Stojnicu. U potoku navodno ima preko desetak vrsta riba u što smo se i sami uvjerili na licu mjesta……ostriž, japić, babuška,šaran, klen su ribe koje smo mi ulovili, a kolege do nas i šarane i štukice……ima i smuđa i amura, te kedera više vrsta. Zgodna zanimacija za ljubitelje malih potoka. Po povratku na jezero Garbo opet odmor i kestenijada uz jezero……..neprocjenjivo. U sumrak ciljano lovili smuđeve i ostriže. Fotografije govore više od riječi, pa ……..nećemo više. Dođite i uvjerite se!
