Klasifikacija:

Red: Salmoniformes
Porodica: Salmonidae

Morfologija:

Leđna peraja: 3-4 tvrde šipćice / 10-12 mekih šipćica
Podrepna peraja: 3-4 tvrde šipćice / 8-12 mekih šipćica
Repna peraja: 19 mekih šipćica
Broj kralješaka: 60-66
Tijelo je izduženo. Po tijelu ima nepravilne crne točke. Hrbat je tamno-zelen, a na bočnim dijelovima tijela proteže se od glave do repa šarena linija duginih crvenkasto-rumenih boja. Obojenost ovisi o staništu i veličini same ribe. Jedinke koje obitavaju u rijekama tamnije su, dok su one u jezerima svjetlije, sjajnije i uglavnom srebrne boje.

Max veličina:

120 cm(mužjak); maksimalna zabilježena težina: 25.4 kg ; maksimalna zabilježena starost: 11 godina

Biologija:

Nastanjuje rijeke i jezera. Spolno sazrijeva u drugoj ili trećoj godini života. Ženka polaže ikru promjera oko 4,5 mm. Mlade jedinke hrane se zooplanktonom dok se odrasle jedinke hrane kukcima, školjkašima, rakovima i malim ribama.

Distribucija:

ALOHTONA VRSTA
Pradomovina joj je sjeverna Amerika. Introducirana u Europu 1890. godine zbog kvalitetnog mesa i dosta lakog uzgoja. No zbog njenog prisustva u novonaseljenim vodama opala je populacija autohtonih vrsta pastrva

Klasifikacija:

Red: Cypriniformes
Porodica: Cyprinidae

Morfologija:

Leđna peraja: III-IV tvrde perajne šipćice / 14-20 mekanih perajnih šipćica
Podrepna peraja: III tvrde perajne šipćice / 5-6 mekanih šipćica
Broj ljusaka u bočnoj pruzi: 26-32
Broj kralješaka: 28-36
Ljuske su razmjerno dosta velike.
Boja tijela je jako promjenjiva. Na nekim dijelovima tijela nalaze se izrazito crvene, crne ili bijele pjege, zbog različitih kombinacija pigmenata (ksantofora, melanofora i eritrofora).

Max veličina:

do 35-40 cm i 900 grama

Biologija:

--

Distribucija:

ALOHTONA VRSTA

Kod nas se uzgaja kao ukrasna riba u parkovima, bazenima i akvarijima. Unesena sa Dalekog Istoka: otok Hajnan, Kina, južna Mongolija, Koreja, Japan, otok Formozi

Klasifikacija:

Red: Cypriniformes
Porodica: Cyprinidae

Morfologija:

Leđna peraja: 3-4 tvrde šipćice / 13-22 mekane šipćice
Podrepna peraja: 2-3 tvrde šipćice / 5-7 mekanih šipćica
Repna peraja: 18-20 šipćica
Prsne peraje: 1 tvrda šipćica / 12-15 mekanih šipćica
Trbušne peraje: 2 tvrde šipćice / 7-8 mekanih šipćica
Broj kralješaka: 32
Broj ljusaka u bočnoj pruzi: 32-33
Broj ljusaka iznad bočne pruge: 7-8
Broj ljusaka ispod bočne pruge: 5-6
Visina tijela stane 1,8 do 2 puta u dužinu tijela bez repne peraje. Glava je rzmjerno mala. Usta su završna i bez brčića. Zadnja tvrda šipćica u leđnoj peraji je nazubljena. Na prvom škržnom luku nalazi se 22-35 škržnih šipćica (branhiospina). Ždrijelni zubi su 4-4. Bočna pruga je često isprekidana. Haploidni broj kromosoma je 47. Razlikuje se od babuške (Carassius gibelio) po tome što je zadnja tvrda šipćica u leđnoj i podrepnoj peraji slabije razvijena i samo blago nazubljena sa svoje unutrašnje strane. Leđna i podrepna peraja su svojim gornjim rubom kod karasa blago izbočene, a kod babuške (Carassius gibelio) blago udubljene.

Max veličina:

64.0 cm (mužjak); maksimalna zabilježena masa: 3000 g

Biologija:

Živi u slatkim i boćatim vodama, uglavnom na dubini do 5 metara. Javlja se u plitkim umjetnim jezercima, jezerima bogatim biljkama i polaganim rijekama. Zakopava se u mulj u sušnim razdobljima ili tijekom zime. Podnosi hladnoću, organsko zagađenje i nisku razinu kisika u vodi. Dobro podnosi jake promjene temperature, dolazi u vodama sa rasponom temperature od oko 0°C do preko 30°C. Tijelo je maslinasto ili brončano roskasto, a s trbušne strane bjelkasto ili žućkasto. Peraje su sive ili zlatno brončane. Kod mladih postoji tamna okrugla pjega pri bazi repa. Hrani se biljkama, ličinkama kukaca i planktonom. Spolno zrele postaju sa 3-4 godine starosti. Ženka na vodeno bilje smjesti nekoliko tisuća jaja. Jaja su ljepljiva i spajaju se sa substratom. Mladi izlaze iz jaja nakon 5-10 dana, ovisno o temperaturi. Kad izađu iz jaja dugi su 4 mm.

Distribucija:

Istočna i srednja Europa, uključujući Englesku i skandinavske zemlje. Ne susreće se u južnoj Francuskoj, Italiji i Švicarskoj. U Hrvatskoj živi u Dravi, Muri, Savi i njihovim pritocima te u Dunavu Ima ga i u jezerima Bajer i Lokve u Gorskom kotaru, Švičkom i Gusić jezeru kod Otočca, jezeru Sabljaci kod Ogulina, te rijeci Liki i Krušićkom jezeru.

Klasifikacija:

Red: Cypriniformes
Porodica: Cyprinidae

Morfologija:

Leđna peraja: 3 tvrde šipćice / 8 mekanih šipćica
Podrepna peraja: 3 tvrde šipćice / 6-7(8) mekanih
Trbušne peraje: 2 tvrde šipćice / 8 mekanih šipćica
Prsne peraje: 1 tvrda šipćica / 17 mekanih šipćica
Repna peraja: 19 šipćica.
Broj kralježaka: 39-41.
Broj ljusaka u bočnoj pruzi: 87 - 115
Broj ljusaka iznad bočne pruge: 30 - 35
Broj ljusaka ispod bočne pruge: 9 - 32
Tijelo je relativno debelo i dosta visoko. Visina tijela stane 3 puta u dužinu tijela bez repa. Dužina glave manja je od visine tijela i četiri dužine glave čine dužinu tijela ne računajući repnu peraju. Repno stablo je kratko i dosta visoko. Usta su mala, a na rubovima se nalazi par kratkih brčića. Ždrijelni zubi su jednoredni. Ljuske su sitne. Bočna pruga je puna i u prednjem dijelu tijela blago nagnuta prema dolje, a na repnom stablu prolazi srednjim dijelom tijela. Ljuske imaju karakterističan izdužen oblik i duboko su usađene u kožu, tako da je slobodan dio ljusaka 3-4 puta manji od sakrivenog. Škržne šipćice (branhiospine) su dosta duge i na prvom škržnom luku ima ih 12-13. Diploidni broj kromosoma iznosi oko 92. Krajevi svih peraja su zaobljene. Repna peraja je blago usječena. Druga tvrda šipćica trbušnih peraja u mužjaka ja jako zadebljala, posebno kod spolno zrelih primjeraka. Leđa su tamnozelena, bokovi zelenožuti, a peraje tamne.

Max veličina:

Dužina 60 cm; masa do oko 7,5 kg.

Biologija:

Živi u stajaćim i tekućim vodama, posebno sa glinenom i muljevitom podlogom. Drži se pojedinačno pri dnu i među biljkama. Izbjegava jaku svjetlost. Zimi se zakopava u mulj. Može živjeti u vodi sa niskom koncentracijom kisika. Spolnu zrelost postiže u trećoj ili četvrtoj godini života pri dužini od 20 cm. Mrijesti se od svibnja do kolovoza. Ikra je sitna, a odlaže se na biljke. Plodnost je do 900 000 jaja. U početku se mlađ hrani zooplanktonom, ali ubrzo prelazi na prehranu faunom dna, naročito sitnim mekušcima i rakovima. Intenzivno se hrani samo ljeti.

Distribucija:

Raširen po cijeloj Europi (osim Islanda, Škotske, Norveške, Švedske i Finske, te Jadranskog sliva i Grčke) i velikom dijelu Azije. 1915 naseljen i u Ameriku. U Hrvatskoj naseljava čitavi dunavski slijev iako je postao iznimno rijetka vrsta nakon unosa brojnih stranih vrsta koji mu predstavljaju konkurenciju (babuška, somić itd.). Unesen u vodotoke Gackog, Ličkog i Krbavskog polja gdje se odlično prilagodio te predstavlja problem za zaštitu endemskih vrsta